Sve češći (i sve sudbinskiji) bilaterali Sarkozy-Merkel odgovorni su za novu medijsku kovanicu – Merkozy. Dvojac koji Europu treba izvesti iz najozbiljnije političko-financijske krize od osnutka Unije, ponovo se danas sastaje u Parizu.

Razlog bilaterala je usklađivanje razlika u politikama Francuske i Njemačke pred EU summit koji će se održati sutra u Bruxellesu. Jer upravo su ove dvije zemlje nametnule tempo pregovora i preuzele na sebe teret otkupa dugova i krojenja političke karte Unije (europske i monetarne) za budućnost.

A trenutne razlike u stavu Njemačke i Francuske su značajne. Pokušali smo ih svesti u nekoliko koje će biti važne točke pregovora u Bruxellesu u utorak:

a) Fiskalna politika
– Njemačka: “oštro i strogo njemačko rješenje” očituje se u želji Merkel da članice kontrolu nad budžetom prebace na supranacionalnu razinu – u ruke EU. Zemljama bi ipak ostala mogućnost veta. Ovaj prijedlog zahtijeva promjenu Ugovora Europske unije.
– Francuska: stav je blaži i ne teži supranacionalnoj razini. Stav Sarkozyja je kako vlade članica trebaju imati mogućnost uvođenja sankcija zemljama koje se neće pridržavati kriterija konvergencije.

b) Projekt “Federativna Unija”
– Njemačka: Nijemcima je dosta skupih otkupa tko-zna-kakvih državnih obveznica s juga Europe. Žele federativno uređenu Uniju u kojoj bi zemlje same odgovarale za svoje neodgovorne politike.
– Francuska: Francuskim nacionalistima diže se kosa na glavi od same pomisli da prepuste i komadić javnih financija Bruxellesu. Treba uzeti u obzir i politički trenutak u kojem se nalazi Sarkozy – do novih predsjedničkih izbora u Francuskoj svega je pet mjeseci i predsjednik mora oprezno vagati svaku odluku. Francuska desnica protivi se njemačkom prijedlogu da Europski sud pravde dobije mogućnost veta na nacionalne budžete zemalja članica. Umjesto ojačavanja pozicije Bruxellesa, predlažu da zemlje između sebe dogovore mehanizme sankcioniranja za neuredne financije.

Najveće ekonomije Unije ne slažu se niti oko ideje izdavanja zajedničkih euroobveznica kao ni oko daljnjeg angažmana Europske središnje banke. Ukoliko današnji pregovori budu uspješni, Merkel bi mogla sugerirati Bundesbanku da podrži ECB u otkupu duga zemalja najžešće pogođenih krizom. ECB-ov otkup smatra se kratkoročnom mjerom koja bi trebala premostiti nestabilnost i povećanje cijene zaduživanja.