Registracija na portal Poslovni.hr je besplatna. Registracijom postajete dio najveće regionalne poslovne i financijske internet zajednice. Članovi se mogu povezivati s drugim članovima portala koristeći komunikacijske alate (forum, privatne poruke, liste prijatelja i dr.)
Kako bismo Vam poslali novu lozinku, molimo Vas da unesete e-mail adresu koju ste koristili prilikom registracije na portalu.
13. prosinac 2011.| Tin Bašić,VLM
Stope zaduživanja država rastu, a to ostavlja ozbiljne posljedice na održivost državnih dugova, upozoravaju iz OECD-a
Dugovi država članica OECD-a (Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj) probijaju sve rekorde. Najnovije statistike OECD-a pokazuju kako su ovogodišnji novi krediti njihovih članica bili viši od deset bilijuna dolara, a očekuje se kako će iduće godine rasti i više, piše Financial Times. Očekuje se kako će potrebe država za kreditima ove godine porasti na 10,4 bilijuna dolara, dok bi se iduće godine ta brojka popela na 10,5 bilijuna. To je čak bilijun dolara više nego 2007. godine, a gotovo dvostruko više nego 2005. godine.
OECD, koji predstavlja industrijski najrazvijenije države svijeta, u svojim najnovijim kreditnim očekivanjima koja će biti u potpunosti objavljena ovoga mjeseca upozorit će na to da će se financijski stresovi nastaviti te kako će "nepredvidivi šokovi" i dalje biti prijetnja stabilnosti mnogih država kojima je potrebno refinanciranje duga. "Na događaje na tržištu odražavaju se razne situacije, pri čemu nepredvidivi događaji dominiraju dinamikom tržišta, čime se podižu stope zaduživanja država što ostavlja ozbiljne posljedice na održivost državnih dugova", izjavio je Hans Blommestein iz OECD-a. Ističe kako će u doglednoj budućnosti većem broju članica OECD-a biti "veliki izazov" na privatnim tržištima prikupiti veći volumen novih kredita. Rizik refinanciranja postaje, kaže, sve veća prijetnja stabilnosti mnogim državama i gospodarstvima. Rizik refinanciranja je prijetnja da država neće uspjeti stari dug zamijeniti novim, što će ju prisiliti da se ili obratiti Europskoj središnjoj banci za pomoć kao što su to napravile neke države eurozone, ili da traži hitno spašavanje kao što su to tražile Grčka, Irska i Portugal. Samim time troškovi zaduživanja znatno su viši, upozorava OECD.
Facebook Croportal MySpace Delicious
Komentiraj članak Podijeli s drugima Pošalji članak Rss Ispiši članak Smanji slova Broj glasova: 0 | Prosjek: 0%