Registracija na portal Poslovni.hr je besplatna. Registracijom postajete dio najveće regionalne poslovne i financijske internet zajednice. Članovi se mogu povezivati s drugim članovima portala koristeći komunikacijske alate (forum, privatne poruke, liste prijatelja i dr.)
Kako bismo Vam poslali novu lozinku, molimo Vas da unesete e-mail adresu koju ste koristili prilikom registracije na portalu.
28. lipanj 2010.| Ana Blašković
Što uopće mogu učiniti banke popne li se broj prezaduženih hrvatskih kućanstava na razinu od 25 posto, kao što najavljuju prognoze
Uz standardna pitanja "Ima li kraja krizi?", i "koliko će situacija još biti gora?", često se razglaba o tome što smo naučili u krizi. I vrapci na granama već znaju sve o važnosti štednje, uravnoteženom proračunu, održivoj ekonomskoj politici, a o rebalansu da i ne govorimo...
Jedna od (mnogobrojnih) lekcija koju smo naučili u krizi jest koliko je opasno potcjenjivati - kućanstva. Ranije, to bi bilo prije krize, ona se nisu smatrala rizičnima da mogu uzrokovati nestabilnost financijskog sektora, no slom američkog hiptekarnog tržišta nekretnina pokazao je cijenu te pretpostavke. U želji da zarade i povećaju svoj udio tržišnog kolača i domaće banke u razdoblju od 2005. do 2008. (prije zauzdavanja kreditnog rasta na 12 posto godišnje) dijelile su kredite šakom i kapom. Brz rast kredita omogućio je da se i kreditno najmanje sposobna i već zadužena kućanstva dodatno zadužuju i time, s agregiranog nivoa, povećavaju rizik u sustavu. Čak dvije trećine ukupnog duga domaćih kućanstava nosi tek petina i to najzaduženijih kućanstava u urbanim sredinama! Pod utjecajem makrooekonomskih šokova, poput rasta kamata ili promjene tečaja, oni su najslabija karika u naplata kredita. Podaci analize o kreditnoj zaduženosti i posljedicama na financijsku stabilnost autora Ivane Herceg i Vedrana Šošića iz HNB-a, pokazuju da je prije krize banci bilo svejedno radite li kod privatnika ili u državnoj službi. Samo tri godine kasnije, banke su 'povukle ručnu' i radije preferiraju dužnike koji rade u javnom sektoru, ali i klijente koji već imaju kredit. Pripremajući publikaciju 'Financijska stabilnost' u veljači, stručnjaci Hrvatske narodne banke analizirali su glavne rizike za banke, pročešljali stanje u ostalim sektorima koji od banka posuđuju. Zaključak koji su iznijeli bio je šokantan: čak 18 posto kućanstava je prezadužen i ne može vraćati kredite!Već površinski, i laičkom promatraču što samo sluša vijesti i čita novine, jasno je da situacija nije bitno bolja. U srpnju, dakle vrlo skoro, svjetlo dana trebala bi ugledati nova 'Financijska stabilnost' koja bi trebala dati potvrditi ili odbaciti prognoze da se udio (pre)zaduženih kućanstava popeo na razinu od oko 25 posto. Iako je trend rasta loših kredita ponešto usporio, banke i dalje bilježe nove dužnike kod kojih 'šteka' naplata. Posljednji podaci govore da je ukupan udio loših kredita oko 9 posto. Najveći problem, i dalje su tvrtke, ali pritisnuti krizom i kućanstva sve više tonu u probleme. Pitanje je što će, i što uopće mogu, učiniti banke, dosegne li broj prezaduženih kućanstava četvrtinu?
Facebook Croportal MySpace Delicious
Komentiraj članak Podijeli s drugima Pošalji članak Rss Ispiši članak Smanji slova Broj glasova: 0 | Prosjek: 0%