Smanjenje kategorija povlaštenih mirovina neće donijeti znatne uštede/PXL
Švicarska formula
Unatoč tome što se istodobno govori i o reviziji pojedinih prava i kategorija mirovina, broj korisnika (a trenutačno ih je 1,21 milijun) mogao bi ove godine porasti nešto više od višegodišnjega prosjeka, pogotovo ako Vlada u javnom sektoru bude išla na zbrinjavanje viška ljudi koji imaju uvjete za mirovinu. Samo prirast broja umirovljenika za, recimo, 20-ak tisuća implicira porast izdataka za mirovine od oko pola milijarde kuna. Nakon što je s krajem 2011. istekao rok do kojega je zakonski bilo utvrđeno zamrzavanje usklađivanja mirovina, s ožujkom slijedi mali, ali ipak rast mirovina prema postojećoj "švicarskoj formuli" (polovica zbroja postotaka rasta cijena i rasta bruto plaća). Komponenta bruto plaća zbog njihova minimalnog rasta ublažit će utjecaj skorog usklađivanja na izdatke, no prema najavama Silvana Hrelje, zagovornika interesa umirovljenika u Kukuriku koaliciji, u posljednjem tromjesečju on bi mogao biti veći. Od rujna bi se, naime, umjesto prema tzv. švicarskoj formuli usklađivanje provodilo samo na temelju rasta troškova života, što je u vremenima stagnacije plaća i inflacije na razini oko 2,5 posto za umirovljenike povoljnije. Tek će se, dakako, vidjeti hoće li se na kraju i realizirati dogovorena promjena formule usklađivanja.
Prema dosadašnjim naznakama koalicijskih dogovora s tim u vezi, usklađivanje se ne bi odnosilo na sve mirovine nego samo na one koje proizlaze iz rada. Na one koje se ostvaruju prema posebnim propisima (tzv. povlaštene) odlazi godišnje oko sedam milijardi ili petina ukupnih mirovinskih rashoda. Na ostatku od oko 28 milijardi kuna već bi usklađivanje od nešto više od jedan posto u prosjeku tijekom 2012. značilo povećanje izdataka za približno 300 milijuna kuna. Sličnu je procjenu nedavno iznio i Hrelja, napominjući kako je HDZ-ova vlada zamrzavanjem mirovina uštedjela oko 400 milijuna kuna (ne računajući 10-postotno smanjenje tzv. povlaštenih). A govoreći o godišnjem trošku usklađivanja od oko 300 milijuna kuna šef HSU-a je rekao i da "ako se ne uspije osigurati taj novac, onda smo uzalud i osvajali vlast".
Rezanje povlaštenih
Prostor za neutraliziranje pritisaka na rast izdataka za mirovine u dogledno vrijeme ne čini se jako velik. Ako postoji politička volja, relativno brzo mogu se donijeti potrebne odluke vezane uz najavljivano smanjivanje dijela od ukupno 13 kategorija mirovina po posebnim uvjetima - saborskih zastupnika, dužnosnika Vlade, ustavnih sudaca te članova HAZU-a. No, to ne može donijeti goleme uštede. Prema mnogima, veći prostor potencijalno bi bio u reviziji osnova stjecanja prava u pojedinim kategorijama (nestarosnih) mirovina. Čak i ako bi se Vlada toga ozbiljno uhvatila kao što je to najavila, pitanje je koliko taj proces može potrajati i kad bi se prvi učinci tog preispitivanja mogli osjetiti na državnoj blagajni.