Ipak, istaknuo je kako testom nije obuhvatio implikacije pogoršana scenarija na korporativni segment poslovanja i njihov utjecaj. Kao i većina bankara na skupu, Odak je zaključio kako na današnjoj razini zaduženosti ne trebaju previše zabrinjavati upozorenja poput onih Svjetske banke o tome kako daljnji rast duga stanovništva može narušiti stabilnost financijskog sustava, te kako ta stabilnost primarno ipak ovisi o upravljaju rizicima u segmentu poslovnog bankarstva. To i jest posao bankara, kaže Zoran Koščak, član uprave Raiffeisen banke, ističući kako će aktivnijem upravljanju kreditnim rizicima u nas svakako pridonijeti i skorašnja pravil igre za sekuritizaciju, kao i razvoj tržišta izvedenica. Tomica Pustišek, član Uprave Zagrebačke banke, pozabavio se pak pričom o kreditnoj zaduženosti stanovništva kroz usporedbu Hrvatske i zemalja Nove Europe te Eurozone, koju je zaključio tvrdnjom kako je zaduženost građana u Hrvatskoj nešto viša od prosjeka Nove Europe, ali je dodao i da je rast kredita u nas sporiji nego u usporedivim zemljama NE te da su štednja i ukupna financijska imovina veći od ukupnih kredita stanovništvu. Pustišek je istaknuo i da će projicirane stope rasta financijskih obveza i financijske imovine stanovništva rezultirati čak rastom neto financijske imovine (dakle, očekuje se brži rast imovine nego obveza), sa 40 posto BDP-a u 2005. na 47 posto u 2008. godini. Naglasio je da je rast kredita po stopi od 20-ak posto zbog pada kamatnih stopa i marži banaka rezultirao neizmijenjenim teretom otplate te da očekivana dinamika u kombinaciji s rastom dohotka kućanstava rezultira rastom bruto rasploživog dohotka te otvara prostor za dodatno zaduživanje. U svemu, kaže, treba imati na umu i da je potražnja za kreditima izraženija kod mlađe populacije koja je zaposlena i u prvoj je trećini radnog vijeka. Za razdoblje 2006-2008. Pustišek očekuje da prosječan godišnji rast kredita stanovništvu po stopi od 16 posto, pri čemu u novoj prodaji očekuje dominaciju stambenih kredita s rastom od 21 posto, kod potrošačkih i gotovinskih predviđa stopu od 12 posto.
Uska suradnja Vlade i HNB-a
Problem vanjskog duga glavni je za sve vlade. Nužno je zaustavljanje vanjskog duga jer ako se ne smanji taj dug, povećat će se pad rejtinga zemlje, zaključio je profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Lovrinović na prvom danu konferencije "Hrvatsko novčano tržište". Ističe da su tranzicijska tržišta posebno osjetljiva na špekulativna kretanja kapitala, a kako je naše plitko i nedovoljno iskusno, i mali bi potres snažno odjeknuo. Dubravko Radošević, savjetnik predsjednika Mesića, ističe nužnost smanjenja fiskalnog te deficita platne bilance, odnosno inoduga. "HNB kao nezavisna institucija i Vlada morale bi vrlo usko surađivati da bi se ta dva cilja postigla ako se želimo uz što manje socijalnih troškova izvući iz postojećeg stanja", poručuje Radošević, ističući nužnost konsenzusa. Hrvoje Radovanić iz Ministarstva financija rekao je da je u tri godine deficit prepolovljen, pa prema planu za 2007. on će iznositi 2,8 posto.
(T. Čorak)
Kreditni rizici
prije ulaska u EU moguća korekcija tečaja
korekcije cijena usluga koje bi se s privatizacijom javnih tvrtki mogle prevaliti na stanovništvo
moguće korekcije cijena energenata na svjetskom tržištu
moguće korekcije cijena nekretnina
konkurencija banaka koja relaksira uvjete kreditiranja, ali i povećava rizik