Tomislav Hrisoho, predsjednik Uprave Recro-Neta, kaže da su u Srbiji bolji poticaji/PXL
Put Srbije
Tomislav Hrisoho, predsjednik Uprave Recro-Neta, pojašnjava da u Hrvatskoj zapošljava većinu zaposlenika, ali da Srbija ima bolje poticaje, odnosno drastično manja davanja na plaće, ali i veći broj programera koji su se spremni preseliti u drugu državu kako bi za pristojnu plaću radili posao koji vole. "Fokus Gecka je 'outsourcing' stručnjaka, i to ne samo na istok već i u Nizozemsku, Englesku i istočnu obalu SAD-a", kaže Hrisoho. Nije samo Recro-Net primijetio ovaj problem, štoviše na neminovnost takvog trenda već dulje vrijeme upozorava Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2, najveće softverske kompanije u Hrvatskoj, a slično je isticao i Vladimir Olujić, predsjednik Uprave Storm Computersa, jednog od pet naših najvećih sistemskih integratora. To sve dodatno potvrđuje grupa GDi Gisdata, još jedna od većih domaćih IT kompanija, koje je lani otvorila razvojni centar u Mađarskoj u Pečuhu. Boran Lončarić, predsjednik Uprave GDi Gisdate, kaže da je nova vlada stvorila pozitivno opće ozračje, ali da pojedine predložene mjere idu u suprotnom smjeru. "Gotovo 70 posto mojih zaposlenika primit će 50 do 80 kuna manju plaću, a 2 posto manja davanja za zdravstvo neće mi pomoći", kaže Lončarić.
Cijena rada
Pojašnjava da su lani zbog pesimizma i smanjenja poslova IT tvrtke u pravilu smanjivale broj zaposlenika, a za nove poslove nedostaje neki oblik poticaja. "Vrlo je dobro što Vlada želi vratiti agenciju koja bi promicala visokotehnološki izvoz bez obzira kako se ona zvala i razumijemo da ne može previše rasteretiti cijenu rada, ali trebaju nam onda stimulacija za razvoj i licenciranje", kaže Lončarić. Hrvoje Balen, član Uprave Algebre, zaključuje da je za razvoj IT-a ključno pitanje cijene rada.
Prijedlozi menadžera
Olakšica za razvoj softvera
Ne samo da je postupak traženja olakšica za razvoj IT tehnologije gotovo neprovediv već se ulaganje u rad softverskih inženjera koji stvaraju softver u Hrvatskoj ne smatra investicijom koju treba porezno rasteretiti. Ta bi olakšica, da bismo zadržali IT razvoj, trebala biti iznad 40% ulaganja.
Olakšica za licenciranje
Treba prepoloviti porez na dobit i uvesti izvoznu stimulaciju za proizvode temeljene na znanju koji se prodaju licenciranjem, i to za proizvode koje su razvijali stručnjaci koji fizički rade u Hrvatskoj jer se time stimulira izvoz i stvaraju kvalitetna radna mjesta.