Povodom planova za izgradnju novih hidroelektrana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (HE Dubrovnik II, HE Dabar-Gornji Horizonti i HE Ombla), svjetska nevladina organizacija za zaštitu prirode WWF na konferenciji za medije u Zagrebu upozorila je javnost i vlade RH i BiH na nedostatke u pripremi ovih hidro-energetskih projekata koji će mati značajan prekogranični utjecaj i negativne posljedice za sliv i deltu Neretve te lokalno stanovništvo koje živi uz rijeku.

„Radi se o izuzetno kompleksnom projektu sa značajnim negativnim posljedicama po lokalno stanovništvo i prirodu u nizvodnim područjima kako u Hrvatskoj tako i u BiH. Svi ti projekti su u biti jedan veliki hidrotehnički zahvat koji prikuplja i preusmjerava vode iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice, a potom značajne dijelove voda Trebišnjice koje otječu u pravcima Popovog polja, Omble, Malostonskog zaljeva i delte Neretve preusmjerava na HE Dubrovnik 2,“ rekao je Zoran Mateljak, lokalni koordinator WWF-a u BiH.

Za tako veliki zahvat morala bi se izraditi Strateška procjena utjecaja na okoliš. Svi ti projekti, počevši od projekta Gornji Horizonti, koji uključuje nekoliko hidroelektrana, tunela i kanala u Republici Srpskoj u BiH, te HE Dubrovnik II i HE Ombla u Hrvatskoj, ustvari jedan ogroman projekt koji bez odgovarajućeg pristupa, pripreme i uključivanja šire zajednice može imati iznimno negativne socijalne i ekološke posljedice.

Po zadnjim planovima će se za potrebe HE Dubrovnik 2 iz sliva Neretve i Trebišnjice preusmjeravati ogromna količina vode, veća nego što je cijeli protok Neretve u Mostaru, što će imati drastičan utjecaj na hidrologiju i ekologiju cijele istočne Hercegovine i Malostonskog zaljeva sve do delte Neretve. Ako se ostvare, ovi projekti će prouzrokovati zaslanjenje delte Neretve i potpuni nestanak poljoprivredne proizvodnje u regiji, presušivanje parka prirode i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu – močvare Hutovo blato. Protok Neretve promijenio bi se s nepredvidivim posljedicama po riblji fond u rijeci.

Zanimljivo je da se ovi projekti pokušavaju izvesti prije prihvaćanja Plana upravljanja slivovima Neretve i Trebišnjice, u čiju izradu su uključene obje države i oba entiteta u BiH. Izradu Plana upravljanja Neretvom i Trebišnjicom financira Svjetska banka kroz GEF (Global Environment Facility), i trebao bi postaviti temelje za upravljanje ovih prekograničnih vodnih resursa.

„Hrvatska, ne brinući se za opstanak i očuvanje delte Neretve, krši niz obvezujućih međunarodnih konvencija o zaštiti svjetskih prirodnih vrijednosti, ukupno njih osam, među kojima je i Ramsarska konvencija. Samim time gazi i po nacionalnom zakonodavstvu o zaštiti prirode i okolišu, a ugrožava i ljudska prava lokalnog stanovništva,“ rekla je Irma Popović Dujmović iz WWF Mediteranskog programa. „Hrvatska direktno krši i temeljne odredbe Okvirne direktive o vodama, one o postizanju dobrog stanja voda te o zaustavljanju daljnjeg pogoršanja stanja rijeka.

Neretva je direktno ugrožena navedenim zahvatom, i nema sumnje u negativne posljedice po deltu, koju više tako nećemo moći niti zvati,“ zaključuje Dujmović.

„Poljoprivredna proizvodnja u dolini rijeke Neretve u kojoj je zaposleno preko 30.000 ljudi ovisi ponajprije o vodnom režimu koji uvjetuje Neretva. Podzemne vode koje prihranjuju brojne potoke, jezera a i samu rijeku Neretvu, ugrožene su predloženim projektima koji bi mogli smanjiti dotok slatke vode, naročito u ljetnim mjesecima. To će prouzročiti zaslanjenje i nepovratno uništenje poljoprivrednih površina u donjem toku Neretve, pretvarajući taj prostor u slanu pustinju,“ rekao je Nebojša Jerković, predsjednik zadruge branitelja Modro Zelena iz Metkovića.

WWF poziva vlade RH i BiH da zaustave planirane projekte dok se ne izradi zajednička Strateška procjena utjecaja na okoliš svih planiranih projekata te završi i usvoji Plan upravljanja Neretve i Trebišnjice. Uspješnost spomenutih projekata ovisi i o pozitivnoj ocjeni šire javnosti i europskih institucija na koje će WWF apelirati sljedećih mjeseci, kako bi napravile reviziju predloženih projekata.

(pd)