Komercijalna vrijednost nelicenciranih računalnih programa instaliranih na osobna računala u Hrvatskoj u 2010. godini iznosi 389 milijuna kuna, a 54 posto računalnih programa je nelicencirano. Stopa softverskog piratstva stagnira već četvrtu godinu.
To su neki od zaključaka Globalne studije udruženja Business Software Alliance (BSA) o stopama programskog piratstva za 2010. godinu, koja istražuje stope piratstva na računalnim programima diljem svijeta. Riječ je o osmoj Globalnoj studiji o stopama programskog piratstva koju BSA provodi u suradnji s vodećom tvrtkom za istraživanje tržišta IDC, korištenjem metodologije koja uključuje 182 odvojena unosa podataka za 116 zemalja i regija diljem svijeta.
Ovogodišnja studija uključuje i jednu novost: ispitivanje javnog mnijenja računalnih korisnika o ključnim društvenim stajalištima i postupcima povezanim s programskim piratstvom, koje je proveo Ipsos Public Affairs.
Studija pokazuje da komercijalna vrijednost nelicenciranog softvera u regiji Srednje i Istočne Europe iznosi 5,5 milijardi američkih dolara. Globalno, vrijednost nelicenciranog softvera porasla je do rekordnih 59 milijardi dolara, što je gotovo dvostruko više no u prvoj provedenoj studiji 2003. godine.
Polovica od 116 zemalja koje je obuhvatila studija ima stopu piratstva od 62 posto ili višu, dok je globalna stopa piratstva 42 posto. Od ukupno 24 zemlje regije Srednje i Istočne Europe (CEE), Hrvatska ima 6. najnižu stopu piratstva; međutim, uspoređujemo li rezultat u okviru Europske unije, kojoj uskoro pristupamo, Hrvatska ima 7. najvišu stopu.
Nerazvijena tržišta su pokretačka snaga softverskog piratstva. Stope piratstva u nerazvijenim zemljama su 2,5 puta više od onih u razvijenom svijetu, a komercijalna vrijednost piratiziranog softvera (31,9 milijardi dolara) iznosi više od polovice ukupnog globalnog iznosa.
Globalno ispitivanje javnog mnijenja koje je proveo Ipsos Public Affairs pokazuje čvrstu podršku korisnika pravu na intelektualno vlasništvo, tijekom kojeg je 7 od 10 sugovornika podržalo plaćanje inovatorima za njihove proizvode kako bi se ostvario daljnji tehnološki napredak. Neobična je činjenica da najjaču podršku pravima na intelektualno vlasništvo pružaju tržišta s visokim stopama piratstva.
Ispitivanje također otkriva kako korisnici licencirani softver drže boljim od piratskog, jer se podrazumijeva da je sigurniji i pouzdaniji. Ipak, problem je što mnogi korisnici ne razumiju jesu li "uobičajeni" načini nabavke i korištenja softvera, kao što su npr. kupovina jedne licence i i instalacija na više računala, ili preuzimanje računalnih programa putem P2P mreža - legalni ili ne.
(pd)