Podvodna izolacija
Područje Srednjeg istoka zainteresirano je za pitku vodu iz polarnih krajeva pa se angažiraju stručnjaci koji bi došli do ideje kako santu leda dovesti, primjerice, do Perzijskog zaljeva. Ideja je zanimljiva, no pitanje je kako dovući santu leda do vrućih krajeva a da se santa prije ne rastopi. Već su sedamdesetih godina prošlog stoljeća Saudijci tražili odgovor na to pitanje od Francuza, koji je nedavno konačno simulacijom dokazao da je takva ideja moguća. Možda baš ne do Perzijskog zaljeva, ali recimo od Newfoundlanda u Kanadi ili do Kanarskih otoka u blizini Afrike. Na tom putu, koji bi trajao pet mjeseci, tegljač bi doteglio santu leda od, primjerice, 30 milijuna tona, koja bi na tom putu izgubila 38% težine, a cijela operacija tegljenja ne bi smjela stajati više od deset milijuna dolara. To je vrlo mala investicija kad se zna da više od milijarde ljudi živi bez pitke vode, da milijuni umiru bez nje, a da će se milijuni razboljeti jer nestašicu vode prate zaraze i bolesti. K tome treba znati da se milijuni i milijuni tona vode rastope u moru, a tko zna koliko pored toga pitke vode ishlapi. Spomenuta količina vode, kada bi doista stigla jednog dana do Kanarskih otoka, bila bi dovoljna jednom milijunu ljudi za godinu dana, a svaki bi od njih mogao trošiti tridesetak litara vode na dan. Prije više od trideset godina vjerovalo se da bi bilo moguće santu leda od sto milijuna tona dotegliti sa Sjevernog pola do Crvenog mora uz trošak od sto milijuna dolara, no zbog tako visokog iznosa nitko se nije htio upuštati u rizik. Bez obzira što je ideja o tegljenju sante leda preko oceana danas bliža nego što je to bila prije, ipak se santu leda ne može otegliti kad to netko poželi, već za to moraju biti konzultirani stručnjaci mnogih profila jer je važan i oblik sante leda i razdoblje u godini kad se santa leda tegli itd. Pločaste sante leda koje se ne uzdižu visoko iz vode su povoljnije od onih nepravilna oblika i visokih poput planina jer potonje se mogu prije raspasti. Uz dvanaest metara dug pojas koji bi bio ovit oko sante leda, s pola iznad a pola ispod površine mora, smanjila bi se mogućnost razaranja sante od valova. Podvodna izolacijska zavjesa (tkanina), što znači da bi santa leda bila ovijena, mogla bi znatno pomoći da se topljenje leda uspori.
Promjene ekosustava
Najteži dio tog pothvata je svakako tegljenje sante leda preko oceana jer na to utječu meteorološko-oceanografske prilike pa je zato korištenje satelita presudno za takvo putovanje kako bi se uspješno stiglo do cilja. Potrebno je znati kretanje morske struje, vremenske prilike, temperaturu mora itd. Ozbiljan problem je svakako taj što je 9/10 sante leda ispod površine mora i promjena težišta sante leda zbog topljenja leda može prouzrokovati to da santa leda tijekom putovanja promjeni položaj, tj. okrene se (prevrne se), a to bi gotovo sigurno značilo potonuće tegljača kojega bi santa preko teglja povukla u dubinu mora. Već kad se male sante leda približavaju naftnim platformama, primjerice u sjevernom Atlantiku, tegljači nastoje učiniti sve da santa leda ne dođe u dodir s platformom, a to zna biti vrlo zahtjevno i opasno pa je sasvim prirodno što mnogi poznavatelji tegljenja gledaju skeptično na ovaj revolucionarni projekt tegljenja sante leda preko oceana. I pored svih problema koji iz tegljenja sante leda proizlaze, mnogi razmišljaju o pitkoj vodi s polarnih krajeva jer polovi sadrže oko 70% rezervi pitke vode na svijetu. Tvrdi se da oko 40.000 santi leda teških do 30 milijuna tona svake godine krenu na put prirodnim putem i nestane (rastopi se) negdje na oceanu pa ih je onda bolje iskoristiti nego da se ta silna voda uzalud istroši. Koje promjene mogu izazvati sante leda u ekosustavima koji nisu naviknuti na hlađenje, tj. promjenu temperature nije poznato pa se pretpostavlja da će zaštitari prirode ponovno progovoriti kada za to dođe vrijeme. No ako je u pitanju nestašica vode, onda će voda biti potrebna i njima te je realno očekivati da će projekt transporta sante leda preko oceana uskoro doživjeti premijeru.
Neuspješni pokušaji
Čileanci su prije sto godina teglili sante leda, doduše male, s juga do Valparaisa, no 80% leda bi se rastopilo pa se od toga odustalo. I Amerikanci iz Kalifornije željeli su prije tridesetak godina ostvariti takav projekt za potrebe svoje države, no projekt nije ugledao svjetlo dana. Prije nekoliko godina u Velikoj Britaniji četvrtina stanovništva nije imala dovoljno vode zbog suše tako da su i oni počeli razmišljati o tegljenju sante leda iz Arktika. Ako svaki peti, tj. šesti čovjek u svijetu nema dovoljno pitke vode, a svaki treći nema dovoljno vode prema UN standardu, onda bi problem vode mogao zasjeniti sve probleme koji proizlaze iz nafte. Za 1,4 milijarde prostornih kilometara vode ljudi će biti spremni učiniti sve. Prema tome, razmišljanja o transportu santi leda preko oceana, ma koliko bila nevjerojatna i neuvjerljiva, neće stati i možda će već prvi pokušaj krenuti u realizaciju za koju godinu. Mnogi vjeruju da će voda biti vrednija od nafte.
Dr. sc. Ivica Tijardović, stručnjak za pomorstvo, autor je knjige 'Practical Ship Stability' i brojnih stručnih članaka u svjetskim pomorskim časopisimastručnjak za pomorstvo, autor je knjige 'Practical Ship Stability' i brojnih stručnih članaka u svjetskim pomorskim časopisima