27. studeni 2006.| Saša Vejnović
Vlada želi ojačati kontrolu nad elektroničkim medijima
Prijedlogom izmjena Zakona osniva se Agencija čijeg ravnatelja izravno postavlja Vlada
Hrvatski sabor će uskoro dobiti Vladin prijedlog izmjena Zakona o elektroničkim medijima da ga usvoji po hitnoj proceduri, što struka i nevladine organizacije već kritiziraju jer će u tom slučaju izostati javna rasprava. Međutim, još više kritika izazvala je namjera Vlade da osnuje Agenciju za elektroničke medije čijeg ravnatelja postavlja izravno Vlada, što se smatra još snažnijom kontrolom medija od vlasti. Naime, prema prijedlogu izmjena Zakona osniva se Agencija za elektroničke medije kao "samostalna i nezavisna pravna osoba koja ima dva tijela: ravnatelja Agencije kojeg imenuje Vlada i Vijeće za elektroničke medije koje je regulatorno tijelo u području elektroničkih medija", objašnjava Ministarstvo kulture u popratnom tekstu izmjena. Mediji preko službenih kanala još ne mogu do spomenutog teksta jer u Ministarstvu kulture kažu kako se on još nalazi na usuglašavanju po nadležnim ministarstvima.
Hitna procedura
"Točno je da je pripremljen prijedlog izmjena Zakona o elektroničkim medijima, no ne možemo govoriti o detaljima teksta jer čekamo mišljenje nadležnih ministarstava. Više ćemo moći reći za pet-šest dana", kazala nam je glasnogovornica Ministarstva kulture Sunčana Glavak, koja nije htjela potvrditi ide li prijedlog po hitnoj proceduri u Sabor. Međutim, Poslovni dnevnik je neslužbenim kanalima dobio na uvid prijedlog u kojem upravo stoji da bi Sabor o njemu trebao odlučivati po hitnoj proceduri. To znači da bi ga Sabor mogao izglasati u idućih dvadesetak dana, a to znači da vremena za javnu raspravu o izmjenama ovog važnog zakona neće biti. Najdvojbeniji dio novog prijedloga jest osnivanje Agencije za elektroničke medije kojoj bi na čelu bio ravnatelj imenovan izravno od Vlade na temelju javnog natječaja. Ravnatelj bi zastupao, predstavljao i rukovodio Agencijom te bi bio odgovoran za rad njezinih stručnih službi. Prema prijedlogu, ravnatelj "organizira i vodi rad i poslovanje Agencije", a u idućoj odredbi kaže se da Agencijom upravlja Vijeće za elektroničke medije. Još je jedan zanimljiv detalj u novom prijedlogu koji pokazuje da Vlada želi povećati svoju kontrolu u tom tijelu. Agencija i Vijeće, naime, godišnje izvješće o radu ubuduće bi morali podnositi Saboru, ali i Vladi, a sada Vijeće izvješće podnosi samo Saboru. Najavu takvih izmjena žestoko kritiziraju čelnici strukovnih i organizacija za zaštitu ljudskih prava, a vjerojatno će se oglasiti i predstavnici međunarodne zajednice. Naime, prijašnje kritike OESS-a na sadašnji Zakon o elektroničkim medijima išao je upravo u smjeru izbora članova Vijeća. Njih, naime, imenuje Sabor na prijedlog Vlade, što se ne smatra najsretnijim rješenjem ako se želi pokazati volja politike da se odmakne od kontrole medija. Ovim prijedlogom izbor članova Vijeća nije ni dotaknut, a dodatna kontrola pojačava se ravnateljem koji bi bio čovjek od Vladina povjerenja. "Još nismo vidjeli taj prijedlog, ali ako je u njemu doista to što kažete, onda je to atak na slobodu medija. Predlagao sam da se izmjenama zakona mora osigurati neovisnost Vijeća od političke većine. Morao bi se stvoriti instrument da tamo budu neovisni ljudi koji će odlučivati prema stručnim kriterijima", kaže Dragutin Lučić, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva. Prema ovakvom prijedlogu kritičan je i Žarko Puhovski, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, koji smatra da bi, ako se već želi osnovati Agencija, njezina ravnatelja treba predlagati samo Vijeće. Ni on nije vidio tekst prijedloga zakonskih izmjena, no kaže da su mu u Ministarstvu kulture obećali da će ga dobiti do kraja godine, što bi moglo značiti da o tome Sabor ipak neće odlučivati na sadašnjoj sjednici.
Služba za monitoring
Prema prijedlogu, za rad Agencije ne bi trebalo izdvajati dodatna sredstva, već bi se ona financirala isto kao i Vijeće, novcem koji uplaćuju svi nakladnici elektroničkih medija (0,5 posto ukupnih prihoda ostvarenih u prošloj godini). Agencija bi imala stručnu službu za monitoring, što Vijeće dosad nije imalo, već je angažiralo nekoliko agencija za praćenje medija. Protiv odluka Vijeća žalbe se ne bi mogle podnositi, ali bi se mogao pokrenuti upravni spor. Prijelazne odredbe kažu da bi članovi Vijeća nastavili s radom i nakon stupanja na snagu zakonskih izmjena, do isteka njihova mandata, a Vlada bi u roku od 45 dana od stupanja na snagu izmijenjenog zakona imenovala privremenog ravnatelja Agencije.