Predsjednica Hrvatske udruge za odnose s javnošću Aleksandra Kolarić vođenje HUOJ-a preuzela je početkom svibnja i udrugu, koju vodi zajedno s kolegom i kolegicama koji su članovi Upravnog odbora, vodi volonterski. Od početka kolovoza, kada je otišla s mjesta regionalne direktorice korporativnih komunikacija u Deloitteu, profesionalno radi kao samostalni komunikacijski konzultant.

Koje su vaše radne obveze u HUOJ-u?

Moj angažman u udruzi ovih dana je vrlo dinamičan jer finaliziramo pripreme za 13. konferenciju HUOJ-a, koju ćemo po prvi put održati u sastavu Weekend Media Festivala. HUOJ-eva konferencija bit će 20. rujna ove godine u Rovinju. Konferencija je tematska, a tema konferencije i svih izlaganja je kriza i to u svim svojim oblicima. Zadnjih dana bila sam najviše angažirana oko dolaska glavnog gosta konferencije. Mogu najaviti da nam je kao glavni gost svoj dolazak potvrdio bivši glasnogovornik grčke vlade (za vrijeme premijera Papandreua), George Petalokis. Radi se o osobi koja ima ogromno iskustvo u komuniciranju u krizi, jer je iskusio grčku krizu u njezinim najtežim trenucima.

Još se uvijek nije slegla prašina koja se pojavila u PR zajednici nakon što je Vlada u srpnju obznanila svoju odluku o zabrani rada državnih institucija s PR agencijama, kako to komentirate?

Struka je oštro kritizirala tu neodrživu Vladinu odluku, koja je višestruko štetna, kako za samu javnu upravu, tvrtke u državnom vlasništvu tako i za poduzetničke slobode. Ta nepromišljena odluka prvenstveno šteti Vladi i ministarstvima jer im zabranjuje, osim iznimno, angažman komunikacijskih agencija i na taj način im otežava komuniciranje reformi i strateških projekata građanima, što im je i zadatak i odgovornost. Krajem kolovoza HUOJ, zajedno s HUKA-om, udruženjem koje okuplja komunikacijske agencije, podnio je tužbe Upravnom i Ustavnom sudu kojima tražimo odgodu primjene Vladine odluke do donošenja odluke u tim sporovima i poništenje Vladine odluke. S obzirom da Vladina odluka krši nekoliko odredbi ustava i dva zakona, onaj o trgovačkim društvima i onaj o Vladi, Ustavnom sudu smo također podnijeli i zahtjev za ocjenu suglasnosti Vladine odluke s ustavom i zakonima. Također smo ustavnom tužbom zatražili odgodu primjene Vladine odluke.

Što očekujete od tužbe protiv Vlade?

Ova odluka onemogućava uprave tvrtki u državnom vlasništvu da samostalno i na vlastitu odgovornost upravljaju tvrtkama, krši poduzetničke i tržišne slobode tih tvrtki i komunikacijskih agencija i direktno diskriminira komunikacijske agencije u odnosu na sve druge poduzetnike na tržištu. Očekujemo da oba sude razmotre naše tužbe i donesu pravičnu odluku.

S obzirom da je Vladina odluka suprotna europskoj pravnoj stečevini jer onemogućava slobodu kretanja kapitala, usluga i slobodu poslovnog nastana, početkom rujna obratit ćemo se dopisom i Direktoratu Europske komisije u kojem ćemo zatražiti njihovo očitovamje.

Zabrane nisu nikada bile rješenje niti jednog problema, pa tako niti ova zabrana nije rješenje problema transparentnosti angažiranja agencija, već će zabrana, upravo suprotno, doprinijeti jačanju sivog tržišta i netransparentnosti angažiranja ovih usluga od strane javnog sektora. Zato je HUOJ još početkom srpnja osnovao Radnu skupinu za izradu Smjernica za poboljšanje Zakona o javnoj nabavi. Početkom rujna uputit ćemo Vladi, Gongu, TI i HGK-u prijedlog da imenuju svoje predstavnike za sudjelovanje u toj Radnoj skupini i nadamo se njihovom odazivu.

Ima li naša Vlada odgovarajuću komunikacijsku strategiju i je li jednoj Vladi uopće potrebna takva strategije, zašto?

Koliko je meni poznato Vlada nije izradila dokument komunikacijske strategije ili ako postoji takav dokument, on nije dostupan javnosti. Bez jasno definirane strategije komunikacija je stihijska, neučinkovita, nemjerljiva, nije usmjerena podržavanju ključnih političkih ciljeva, a najčešće je ad hoc i dominantno reaktivna. To znači da u svojoj komunikaciji Vlada trči za problemima i stalno gasi požare, a ne bavi se komuniciranjem ključnih reformi, procesa i političkih poteza građanima.

Kako je djelatnost odnosa s javnošću razvijena u Hrvatskoj?

Struka se kod nas snažnije počela razvijati tek na samom kraju 90-tih i do danas je dosta napredovala. Procjenjujemo da se u Hrvatskoj više od 2000 ljudi bavi odnosima s javnošću, i njihova stručnost i vještine su se znatno razvili u zadnjih 10 godina. Komunikatori u privatnom sektoru su u boljem položaju od onih u javnom sektoru, jer su im veći proračuni, više se ulaže u njihov razvoj i usavršavanje, a dostupne su im najčešće i primjeri najboljih svjetskih praksi u ovom poslu. Danaspostoji nekoliko fakultetskih smjerova za ovo zanimanje, postoji nekoliko kolega koji su doktorirali na tom području, razvijaju se pomalo i istraživanja. Komunikacijske agencije zapošljavaju izvrsne stručnjake, mogu pružiti cjelokupan, pa tako i specijaliziran, spektar usluga i prate vodeće svjetske trendove.

Reputacija djelatnosti odnosa s javnošću još je uvijek dosta negativna, mnogi ju smatraju čak i nemoralnom. Možete li objasniti zašto je tome tako?

Reputacija odnosa s javnošću je sve samo ne briljantna i ta spoznaja je ono što me je motiviralo da se angažiram u vođenju stručne udruge. Nemoralni su uvijek pojedinci koji se ne pridržavaju osnovnih etičkih standarda nekog zanimanja, nije cijelo zanimanje nemoralno. To važi i za mene i moje kolege. Moram naglasiti da se ogromna većina stručnjaka za odnose s javnošću u svojoj svakodnevnog praksi pridržava ponašanja koje propisuje HUOJ-ev Etički kodeks.

Reputacija nam je loša zbog povezivanja struke sa slučajem Fimi medije i slučajem bivšeg glasnogovornika HDZ-ovih vlada koji je optužen u jednom od tih procesa. Premda sama Fimi medija nije bila agencija za odnose s javnošću nego za marketing, nužno je priznati da su problemi naše reputacije uzrokovani i šutnjom struke na sve što se zadnjih godina događalo. Pored toga politički spin, različiti „PR-ovci“ noćnih klubova i njihova nestručnost, na reputaciju sigurno ne utječu pozitivno.

Ove jeseni HUOJ će provesti veliko istraživanje reputacije naše struke među stručnjacima, novinarima, gospodarstvenicima, političarima i donositeljima odluka, te kreatorima javnog mijenja. Na temelju egzaktnih, znanstvenih i provjerenih podataka ćemo razraditi niz aktivnosti usmjerenih u poboljšanje naše reputacije u godinama koje dolaze. To je dugoročan cilj i nije ga moguće realizirati u cijelosti u godinu ili dvije.

Što mislite o rastućem trendu komunikacije putem društvenih mreža?

Društvene mreže postale su neizbježan kanal komunikacije, sa svojim posebnim zakonitostima i fenomenima. Omogućavaju direktnu komunikaciju s javnostima, određeno „zaobilaženje“ novinara i brzu reakciju. Ključno je kombinirati ih s drugim kanalima i uvijek imati u vidu javnost kojoj je komunikacija namijenjena.

Možete li istaknuti najveće probleme svoje struke i kako ih riješiti?

Loša reputacija je problem koji odražava sve ostale probleme. A radi se o nedovoljnoj razini managerskih i strateških znanja kod praktičara, izostanku mjerenja rezultata našeg rada, nepridržavanju Etičkog kodeksa, neodgovarajuće niskim proračunima namijenjenim komunikacijama, neulaganju u usavršavanje stručnjaka u javnoj upravi te nepostojanju standarda znanja i vještina za ulazak u ovo zanimanje. HUOJ će za reputaciju, nakon istraživanja, pripremiti Akcijski plan, za postavljanje standarda za ulazak u struku uvest ćemo certificiranje stručnjaka, a pokušat ćemo pokrenuti i dijalog s Ministarstvom uprave o reguliranju položaja i ulaganju u obrazovanje stručnjaka u javnoj upravi. Puno zadataka za mandat od 2 godine.