Krive projekcije
Lani je na potpore otišlo 2,6 milijardi kuna. Zbog financijske stege za ovu godinu rezervirano je manje, 2,19 milijardi, za 2011. godinu još manje, 1,94 milijarde, a za 2012. godinu 1,91 milijarda kuna. Našavši se između limitiranog proračuna i stečenih prava korisnika, Hrvatska se dovela u situaciju da siječe potpore u najnezgodnijem trenutku - upravo kada je na pragu Europske unije. Stoga je tih 600 milijuna kuna u rebalansu vjerojatno "infuzija" koja bi Bruxelles trebala uvjeriti da bude izdašniji prema hrvatskom selu. Tijekom rujna ministru poljoprivrede Petru Čobankoviću i pregovaračkom timu slijede, naime, zaključni razgovori o zatvaranju Poglavlja poljoprivreda i ruralni razvoj. Na listi bitnih detalja visoko kotiraju upravo potpore. S obzirom na to da nam je za prvu godinu članstva odobreno tek 25% iznosa potpora iz EU izvora, tražit ćemo da se dozvoli dodatak iz nacionalnog proračuna od 70 posto. Na početku pregovora smo iz europske blagajne za potpore tražili 80 posto sredstava, dok smo ostatak do punog iznosa htjeli namiriti iz svog proračuna. Potpore hrvatskom agraru uvedene su 1999., iznose 292 eura za hektar i više su od prosjeka (213 eura) u EU-25 ali i EU-15, gdje su 242 eura. Za izravne potpore EK nam je odobrila izdašnih 373 milijuna eura. Međutim, taj iznos neće biti dostupan pretpostavljene prve godine hrvatskog članstva u EU (2012.), nego tek 2021. godine.
Umijeće pregovaranja
Drugim riječima, Bruxelles će nam iz svoje blagajne za 2012. dati tek 25% iznosa potpora, a u daljnjem razdoblju on će godišnje rasti 5-10 posto, da bi na 100% došao tek 2021. Argumenata za pregovore s EU hrvatskoj strani ne manjka, no svjedočili smo da često nisu bili bitni. Ministru Čobankoviću i ostatku ekipe trebat će puno umijeća da smekšaju Unijinu administraciju. Bruxellesu je znano da nijedna sadašnja članica iz tzv. istočnog bloka, u čiji rang su nas svrstali, nije imala potpore prije ulaska u EU. Stoga je početnih 118 eura potpora u Mađarskoj ili 64 u Estoniji za njihove seljake bio veliki pomak. Za razliku od hrvatskih, koji su od 1999. do ove godine iz proračuna dobili više od 25 milijardi kuna. Od novih članica, EK je samo Sloveniji na startu odobrila 60 posto novca za potpore iz zajedničke blagajne, a puni iznos su dosegnuli 2007. Za ostalih devet članica iz istočne Europe, primljenih također 2004., desetgodišnji rok istječe tek 2013. godine. Rumunjskoj i Bugarskoj uvjetovano desetljeće nižih potpora traje do 2016., pa su već krenule s inicijativom da Bruxelles i njima 2014. odobri puni iznos. Na tu bi kartu jače morala 'tipovati' i Hrvatska. Uz iznimku Slovenije, ostale nove članice iz nacionalnih su proračuna mogle povući za potpore poljoprivredi tek 30 posto sredstava.
Njemački primjer
Ostaju bez 65% novca EU
Njemačka je najveći platiša u EU. Zajedničku blagajnu puni sa 20% od ukupnog iznosa koji uplaćuju ostale članice. No, prema pisanju medija, od 2014. ostat će bez 65% europskih sredstava koje prima i time će agraru godišnje biti uskraćene milijarde eura. Inače, okvirni plan, koji će EU-27 biti osnova za pregovore o preraspodjeli, znat će se sredinom 2011.