Iako se glavnina od ukupno 8,4 mlrd. kuna ovogodišnjih otplata državnog proračuna odnosi na domaće obveze, a prvo veliko domaće dospijeće, 500 milijuna eura obvezničkog duga, dospijeva u svibnju, financiranje tekućeg manjka već zaokuplja Ministarstvo financija, tim prije što je u prvim mjesecima godine raskorak prihoda i rashoda obično izraženiji. Ministarstvo financija s mirovinskim je fondovima navodno već dogovorilo upis oko milijardu kuna dvogodišnjih trezorskih zapisa, a razmatraju se i domaće i inozemne opcije dugoročnog zaduživanja. Europsko tržište i dalje je nestabilno i pod snažnim utjecajem krize eurozone, a prema saznanjima Poslovnog dnevnika, Vladin je "odred" za javne financije s američkog tržišta dobio indikacije da bi pri novom dolarskom izdanju trebali računati sa cijenom između 8 i 8,20 posto. Uz očuvanje rejtinga vjerojatno bi bila oko donjeg praga tog raspona, kaže upućeni financijaš. Zbog svih tih okolnosti u Ministarstvu financija trenutno je za inozemno zaduženje čak vjerojatniji izbor Japan. Na tržištu samuraj obveznica Hrvatska je bila dvaput, a ta se opcija opet ozbiljno razmatra. Sada kad su ipak postavljeni okviri proračuna slijede i konkretniji razgovori s domaćim bankarima vezani uz njihove kapacitete financiranja države. Tim poslom već ovaj tjedan bi se trebali sastati predstavnici Ministarstva financija te poslovnih i središnje banke. Bez HNB-a domaće bankarsko tržište danas ne bi moglo osigurati značajniju dodatnu podršku državi jer je većina inozemnih matica još potkraj 2011. otvoreno poručila da ne kani povlačiti ali ni ulijevati dodatni kapital u hrvatske podružnice. Guverner Željko Rohatinski je nakon objave Smjernica rekao kako će tek plan financiranja dati cjelovitu sliku pa se zadržao samo na ocjeni da je smjer dobar. Iako su u HNB-u priželjkivali nešto jaču fiskalnu prilagodbu, očito im je i neto smanjenje proračunskih rashoda za 4,6 milijardi kuna prihvatljivo. "Mi smo spremni na aktivniju ulogu u smislu osiguranja likvidnosti, ali samo ako će to podrazumijevati i podršku stabilnosti tečaja", objašnjava Rohatinski.
Upravo zbog upornih, već dvomjesečnih pritisaka na rast tečaja - i to nakon što je kroz dvije ovomjesečne intervencije prodajama eura stanjio devizne rezerve za nešto manje od 327 milijuna eura (više od neto prodaja deviza banaka u tom razdoblju), HNB je prošli četvrtak posegnuo za mjerom sa suprotnim predznakom. Promptnim povećanjem stope obvezne pričuve za jedan postotni bod iz sustava je već povučeno likvidnosti u iznosu 3,1 milijardu kuna. S obzirom na slabu potražnju za kreditima, to zasad nije znatnije povuklo kamate, ali nastavak tih pritisaka ne bi donio ništa dobro, pa ni državi koja u veljači treba refinancirati oko 3,8 milijardi kuna trezorskih zapisa. S aspekta tečaja ne bi bilo loše da plan financiranja iznjedri značajnije devizne priljeve. A kolike su ukupne potrebe financiranja? Prema Smjernicama, one bi trebale biti oko 18 milijardi kuna na razini državnog proračuna jer uz projicirani deficit tu je i 8,4 milijarde kuna otplata dugova. Čiste otplate dugova su pak na razini opće države 10 milijardi. Projekcija deficita općeg proračuna ne uključuje neke izvjesne izdatke poput onih vezanih uz protestiranja jamstava (ili kamate po tim jamstvima ako se prebace u javni dug) i dug umirovljenicima (820 milijuna). Neoviso o načinu kako će se to na kraju riješiti i knjižiti, smanjenje potreba financiranja moglo bi biti koju milijardu manje od onoga što sugeriraju Smjernice. Ekonomski tim Vlade u Smjernicama je samo naznačio smanjene potrebe za zaduživanjem zbog smanjenja fiskalnih neravnoteža te naglasio "značaj i potrebu privatizacijskih primitaka". Financiranje će se, kažu, rasporediti na domaće i inozemne izvore "u onim omjerima koji će proizvesti najbolje ekonomske učinke".