Smanjivanje uvoza po stopi većoj od pada izvoza koji se bilježi u ovoj godini, osim nižem vanjskotrgovinskom deficitu, doprinijelo je i većem broju županija koje u robnoj razmjeni s inozemstvom bilježe višak u odnosu na ranije godine.

Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, na kraju trećeg ovogodišnjeg tromjesečja veća vrijednost izvoza od uvoza zabilježena je u 11 županija, dok je u isto vrijeme prošle godine vanjskotrgovinski suficit bilježilo šest županija. Iako je dakle većina županija rujan završila s viškom u robnoj razmjeni s inozemstvom, saldo hrvatske vanjskotrgovinske razmjene na kraju rujna ove godine bio je u minusu za više od 7,9 milijardi američkih dolara.

Najveći udio u tom ukupnom iznosu deficita, od 83,5 posto ili 6,6 milijardi dolara, ima Grad Zagreb, na koji ‘otpada’ 37 posto ukupnog hrvatskog izvoza u prvih devet mjeseci ove godine te 60 posto ukupnog uvoza u tom razdoblju. Naime, ukupni je hrvatski robni izvoz u devet mjeseci iznosio 7,6 milijardi dolara, od čega se na izvoz poduzetnika s područja Zagreba odnosi 2,8 milijardi, dok je vrijednost ukupnog uvoza iznosila 15,5 milijardi dolara, od čega se 9,4 milijarde odnosi na Zagreb.

Na kraju rujna ove godine najveći višak u robnoj razmjeni s inozemstvom, u iznosu od 107,4 milijuna dolara, imala je Varaždinska županija, koja je tu listu predvodila i lani krajem rujna. Drugo mjesto također je ostalo nepromijenjeno prema lani i drži ga Sisačko-moslavačka županija, sa suficitom u iznosu 77,6 milijuna dolara. Uz njih, mjesto na listi županija koje više izvoze nego što uvoze, kao i prošle godine, zauzele su i Virovitičko-podravska (suficit od 34,7 milijuna dolara), Karlovačka (34,3 milijuna), Požeško-slavonska (23,6 milijuna) te Brodsko-posavska županija (5,7 milijuna dolara).

Njima su se pak u prvih devet mjeseci ove godine, uglavnom zbog znatno većeg pada uvoza od izvoza, pridružile Krapinsko-zagorska, Međimurska, Šibensko-kninska, Zadarska, i Koprivničko-križevačka županija. Suficit Krapinsko-zagorske županije na kraju rujna iznosio je 35 milijuna dolara, a na što je utjecao veći pad uvoza, za 38,4 posto, nego pad izvoza, za 22,9 posto. U Međimurskoj je županiji istodobno zabilježen pad izvoza za 33,4 posto, a izvoza za 23,9 posto, a suficit te županije iznosi 21,8 milijuna dolara.

Šibensko-kninska županija je pak rujan završila s 5,7 milijuna dolara vanjskotrgovinskog suficita, a Zadarska s 3,55 milijuna dolara. Izvoz Šibensko-kninske županije pritom je pao za 41,9 posto, uz pad uvoza od 46,7 posto, dok je izvoz Zadarske županije smanjen za 14,1 posto, a uvoz za 34,5 posto. S najmanjih 2,3 milijuna dolara viška u robnoj razmjeni s inozemstvom treće tromjesečje je završila Koprivničko-križevačka županija, čije je gospodarstvo izvezlo 8,7 posto manje nego u prvih devet lanjskih mjeseci, uz istodoban pad uvoza za 16,6 posto.

(Hina/pd)