Registracija na portal Poslovni.hr je besplatna. Registracijom postajete dio najveće regionalne poslovne i financijske internet zajednice. Članovi se mogu povezivati s drugim članovima portala koristeći komunikacijske alate (forum, privatne poruke, liste prijatelja i dr.)
Kako bismo Vam poslali novu lozinku, molimo Vas da unesete e-mail adresu koju ste koristili prilikom registracije na portalu.
1. rujan 2009.
Projekt može uzrokovati i određenu štetu o kojoj valja voditi brigu
Katkad je teško vrednovati vanjske troškove i koristi iako ih je moguće lako utvrditi. Projekt može prouzročiti određenu ekološku štetu, čiji se učinci zajedno s ostalim faktorima pojavljuju na dugi rok te ih je teško kvantificirati i vrednovati.
Gradnja autoceste ima pozitivne, ali i negativne učinke Primjeri društvenih vanjskih koristi su smanjenje rizika od nesreća u prenapučenim područjima, uštede u vremenu provedenom u prometu, povećanje očekivanja slijedom boljih kapaciteta u zdravstvu ili smanjenja broja zagađivača. Primjeri društvenih vanjskih troškova su gubitak poljoprivredne proizvodnje zbog drukčijega korištenja zemlje, dodatni neto troškovi lokalnih vlasti na povezivanju novog postrojenja s prometnom infrastrukturom i povećanje troškova odvodnje. Učinak na okoliš mora se prikladno opisati i ocijeniti pri čemu je korisna višekriterijska analiza. Troškovi autoceste na okoliš mogu se procijeniti mogućim gubitkom vrijednosti obližnjih nekretnina zbog povećane buke, ispuštanja plinova i narušenoga krajolika. Troškovi velikog pogona koji zagađuje okoliš mogu se procijeniti potencijalnim povećanjem izdataka za zdravstvo stanovnika i radnika. Vanjskim učincima treba pripisati novčanu vrijednost ako je moguće, no ako nije, potrebno ih je kvantificirati nenovčanim pokazateljima. Troškovi i koristi do kojih dolazi u različitom vremenu moraju biti diskontirani. Diskontna stopa u ekonomskoj analizi investicijskih projekata nastoji odraziti društveno gledište o tome kako bi trebalo vrednovati buduće koristi i troškove u odnosu na sadašnje. Ona se uvijek razlikuje od financijske diskontne stope kad je kapitalno tržište nesavršeno. Nakon ispravljanja poremećaja cijena moguće je izračunati ekonomsku internu stopu rentabilnosti.
Razlika između ekonomske interne stope rentabilnosti i financijske interne stope rentabilnosti jest u tome što prva koristi obračunske cijene, odnosno oportunitetni trošak dobara i usluga umjesto nesavršenih tržišnih cijena i u najvećoj mjeri uključuje sve društvene vanjske učinke, kao i one na okoliš. Većina projekata s niskom ili negativnom financijskom internom stopom rentabilnosti ukupnog ulaganja iskazivat će pozitivnu ekonomsku internu stopu rentabilnosti. Analiza rizika sastoji se od proučavanja vjerojatnosti da će projekt ostvariti zadovoljavajuće rezultate, kao i promjenjivosti rezultata u usporedbi s najboljom prethodnom procjenom. Postupak određivanja rizika temelji se na analizi osjetljivosti, odnosno učinka koji pretpostavljene promjene u varijablama koje određuju troškove i koristi imaju na izračunate financijske i ekonomske pokazatelje te na proučavanju distribucije vjerojatnosti odabranih varijabli i izračunu očekivane vrijednosti pokazatelja uspješnosti projekta. Ana Tomašek, savjetnica za nepovratna sredstva u RR&Co Knowledge Centre Ltd., EU Partners
Facebook Croportal MySpace Delicious
Komentiraj članak Podijeli s drugima Pošalji članak Rss Ispiši članak Smanji slova Broj glasova: 0 | Prosjek: 0%