Usvojene smjernice ekonomske i fiskalne politike do 2014.

Po projekcijama iz smjernica, prihodi proračuna u idućoj bi godini trebali rasti za 5 posto, na 112,8 milijardi kuna, u iduće dvije godine očekuje se rast za po 6,4 posto, 2013. na 120 milijardi, a 2014. na 127,6 milijardi kuna

Temeljni ciljevi fiskalne politike Hrvatske u idućem trogodišnjem razdoblju su smanjenje udjela proračunskih rashoda u bruto domaćem proizvodu, smanjenje deficita, smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, istaknuto je na današnjoj sjednici Vlade na kojoj su usvojene smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2012. do 2014.

Vlada u tom dokumentu predviđa realan rast BDP-a u ovoj godini od 1,5 posto, ubrzanje na 2,5 posto u idućoj godini, na 3,5 posto u 2013. te u 2014. na 4,0 posto. Projekcije iz smjernica govore i o smanjenju deficita općeg proračuna sa 4,9 posto BDP-a u ovoj, na 3,8 posto u idućoj, potom 2,6 posto u 2013., a u 2014. godini očekuje se deficit od 1,8 posto BDP-a. ‘'Smjernice fiskalne politike temelje se na nastavku politike racionalizacije i štednje u svim segmentima, na sniženju deficita i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, ali uz zadržavanje socijalne pravednosti i socijalne osjetljivosti’', istaknula je premijerka Jadranka Kosor.

Dokument o ekonomskoj i fiskalnoj politici u narednom trogodišnjem razdoblju rađen je u kontekstu očekivanja oporavka hrvatskog gospodarstva u ovoj godini, oporavku europskog gospodarstva te u kontekstu završetka hrvatskih pregovora s EU.

Premijerka Kosor je iznijela i podatke Ministarstva financija da su samo u 2008. rashodi državnog proračuna povećani za 7,5 milijardi kuna, a u tri krizne godine (2009.-2011.) ukupno za 3,7 milijardi kuna. Dvostruko veće povećanje od te tri godine zabilježeno je samo u pretkriznoj 2008., godinu u kojoj se osjetilo da se globalna kriza valja prema nama, istaknula je premijerka. Ministrica financija Martina Dalić naglašava pak da dinamika rasta proračunskih rashoda iz pretkriznog razdoblja nije moguća u nadolazećem razdoblju. ‘'Taj se rast (rashoda) više ne može ponoviti, nego se mora preliti u smanjenje fiskalnih neravnoteža’', poručila je Dalić.

Rast gospodarstva temeljen na zaduživanju i izdašnom financiranju iz državnog proračuna ne može se više ponoviti, kaže i ministar ministar graditeljstva Branko Bačić i dodaje da buduće investicije treba temeljiti na ulaganjima u energetski sektor, ali na drugim osnovama. Ovakav smjer fiskalne politike pomoći će i održavanju rejtinga Hrvatske i stvoriti temelje za njegovo poboljšanje, ističe ministrica i dodaje da će to onda utjecati i na dodatno smanjenje kamatnih stopa i troškova.

Potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević ističe kako je Hrvatska kada je riječ o izravnim inozemnim ulaganjima, kada se usporedi s tranzicijskim zemljama, privukla više ulaganja po glavi stanovnika, primjerice od Slovačke i Slovenije dva do dva i pol puta više. Ulazak u EU i razdoblje do tog ulaska bit će novi vjetar u leđa ulaganjima, poboljšanju investicijske klime, uvjeren je Milošević.

Po projekcijama iz smjernica, prihodi proračuna u idućoj bi godini trebali rasti za 5 posto, na 112,8 milijardi kuna, u iduće dvije godine očekuje se rast za po 6,4 posto, 2013. na 120 milijardi, a 2014. na 127,6 milijardi kuna. Istodobno se pak očekuje blaži rast rashoda, u 2012. za 2,2 posto (125 milijardi kuna), potom u 2013. za 3 posto (128,8 milijardi kuna), a u 2014. za 4,3 posto (134,4 milijarde). U skladu s tim projekcijama, manjak proračuna trebao bi sa 12,2 milijarde kuna u idućoj godini u 2014. pasti na 6,7 milijardi kuna, a njegov udio u BDP-u sa 3,4 posto na 1,6 posto.

(Hina/pd)

Komentari (4)
  • dodo54321
    dodo54321 7:59 30.7.2011.

    parodija po koji put na temu za dve tri godine če mo napraviti biit če ovako onako za plakati
    ni jednu mjeru za juče danas neznaju donjeti koja ima glavu i rep
    mjere mjere mjere donosite za zaustavljanja nekontroliranog slobodnog pada koji se po uvečava proporcionalno vremenskoj dužini pada
    prestanite braniti one koji su stvarali i učestovali u stvaranju tog stanja razvalite taj sustav na korist naroda i države koja valjda postoji zbog njih štetu ste več napravili i dalje se radi i neče prestati dok ne dođemo Grćkoj pod ruku
    prestanite nam mazati oči Sanaderima Ježićima Polančecima /izbjegavam pisati imena jer nije u pojedincu problem nego i u sustava a isto tako koliko god bih nabrajao uvjek če največi dio i najvažniji ostati nepobrojan i naveden/
    stoga si smjernice kako će nam tamo negdje u vremenu i prostoru biti bolje /a danas za danas ne ćinite ništa odnosno trošite resurse i vrijeme na oćuvanje svih anomalija samo su ćin veleizdaje prema državi i pokazatelj loše namjere i neznanja / nabijte u …..

  • lunoprof
    lunoprof 23:35 29.7.2011.

    aha.. sve super… najbolji dio mi je kak se brinu za socijalni status gradana. sam bi jos falilo da kazu radnistva, no nisu tak bedasti, jer vjerojatno znaju kak su taj dio populacije uspjesno smanjili posljednjih godina

  • Moller
    Moller 16:24 27.7.2011.

    sada treba naći i kazniti one koji su radili smjernice za 2008-2011, mogli su i oni ovako

Pogledaj ostale komentare na temu
Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve