17. svibanj 2006.| Bernard Ivezić
USAID: Srbija će do 2009. preteći Hrvatsku u IT sektoru
Hrvati ne razmišljaju regionalno, plaćaju najskuplju TK infrastrukturu u regiji i imaju niz birokratskih prepreka za izravna strana ulaganjima. Kao rezultat toga u iduće tri godine Hrvatska će se po udjelu IT-a u BDP-u naći iza Srbije i Crne Gore, kaže direktor Misije USAID-a u Hrvatskoj William Jeffers
ZAGREB - Hrvati ne razmišljaju regionalno, plaćaju najskuplju TK infrastrukturu u regiji i imaju niz birokratskih prepreka za izravna strana ulaganjima. Kao rezultat toga u iduće tri godine Hrvatska će po udjelu IT-a u BDP-u pasti na drugo mjesto, iza Srbije i Crne Gore. Sažetak je to analize stanja u hrvatskom IT sektoru koju je jučer u Zagrebu predstavila službena agencija Vlade SAD-a za pružanje potpore zemljama u kojima se provode gospodarske i demokratske reforme.
"Tehnologija je prečac za gospodarski razvoj. Vidljivo je to u istočnoj Europi, Aziji i Južnoj Americi, ali i u Hrvatskoj. Prije desetak godina većina hrvatskog gospodarstva bila je koncentrirana u Zagrebu, a danas to više nije slučaj. To je omogućio razvoj ICT sektora", izjavio je Willliam Jeffers, direktor Misije USAID-a u Hrvatskoj. Na svakih tisuću kuna koje se sliju u hrvatski proračun njih 20 uplatile su IT tvrtke. Po tom je pokazatelju Hrvatska lider u jugoistočnoj Europi. Međutim, u iduće tri godine past ćemo na drugo mjesto, iza Srbije i Crne Gore. Prema procjeni agencije IDC Adriatics, 2009. godine udio IT sektora u hrvatskom BDP-u bit će 2,5 posto, a u srpsko-crnogorskom 2,6 posto. Hrvatski IT sektor je 2004. godine ostvario prihod od 8,77 milijardi kuna, 1,69 milijardi kuna novostvorene vrijednosti i 800 milijuna kuna izvoza. Aktivne su bile 1274 IT tvrtke, a zapošljavale su 9303 radnika. IT sektor je 2003. i 2004. godine stagnirao u odnosu na ostatak hrvatskog gospodarstva, a lani je zabilježen lagani napredak.
"Danas se brojni IT poslovi sele iz zapadne Europe na istok. Ne treba podleći stereotipima i vjerovati da je to samo zbog jeftine radne snage. Dobra poslovna klima, sigurnost ulaganja i intelektualnog vlasništva, vrhunski stručnjaci, jeftina infrastruktura, velika baza talentiranih stručnjaka i podrška inovacijama mogu učiniti više za privlačenje izravnih stranih ulaganja u hrvatski IT nego jeftini radnici", zaključio je Jeffers.