23. prosinac 2011.| Tin Bašić,VLM

UniCredit i Intesa uzeli 19,5 milijardi eura kredita od ECB-a

Talijanske banke uzele su ukupno 116 milijardi eura novih, trogodišnjih kredita, od čega je Intesa Sanpaolo posudila 12, a UniCredit 7,5 milijardi eura

Među 523 europske banke koje su od Europske središnje banke (ECB) posudile 489 milijardi eura našle su se i brojne talijanske banke uključujući i dvije najveće - UniCredit i Intesu Sanpaolo, vlasnike Zagrebačke banke, odnosno PBZ-a. Riječ je o povoljnim i prvi put ponuđenim trogodišnjim kreditima koje je središnja banka odobrila kako bi olakšala pritiske na europski bankarski sektor i ojačala njegovu likvidnost.

Treba poduprijeti tvrtke, poručuju u UniCreditu Treba poduprijeti tvrtke, poručuju u UniCreditu Iako nije bilo službene potvrde o svim pojedinim iznosima, svjetski mediji jučer su prenijeli da su talijanske banke od ECB-a povukle kredite u ukupnom iznosu od 116 milijardi eura. Vodstva najvećih talijanskih banaka su kao jamstvo za kredite središnje banke iskoristila bankovne obveznice vrijedne više od 40 milijardi eura za koje jamči država, a zauzvrat je Intesa dobila zajam od 12 milijardi eura, a Unicredit 7,5 milijardi. Otkrili su i što će s njim učiniti. Obje banke dodatni kapital namjeravaju "potrošiti" na kreditiranje gospodarstva i kućanstava u krizom izmučenoj Italiji. "Likvidnost smo povećali uz povoljnu cijenu, a usmjerit ćemo je prema realnoj ekonomiji", poruka je Andrea Beltrattija, predsjednika Intesina Upravnog odbora. Njegov kolega iz UniCredita Roberto Nicastro poručio je da treba poduprijeti tvrtke i građane te da je stoga bilo važno obnoviti likvidnost. Što se pak tiče troškova zaduživanja, Nicastro se nije htio upuštati u precizne procjene o tome koliko će novi krediti ECB-a imati utjecaja na njihovo smanjivanje. No ipak je optimistično izjavio da bi možda moglo doći do povoljnijih uvjeta kreditiranja. Beltratti pak smatra kako će novi zajmovi samo umiriti, a ne izbrisati probleme cijene financiranja. Tvrdi da će cijene kredita pasti samo trajnim smanjivanjem premija rizika.

Niste pretplatnik?

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (1)

jfact06:39
23.12.11.

Prema pisanju Minike Weiss u Finance( www.finance.si) iz 22.12.2011. iz Slovenije na Natječaj ECB, o kome je u ovom prilogu riječ, javile su se tri njihove banke. Nisam zamijetio da se na isti Natječaj ECB-a javila koja od Hrvatskih banaka, osim njihovih majki.
Ono što slovenske banke očekuju od toga srednjoročnog zaduženja, a vjerojatno i majke banke naših banaka je:
1. Dugoročno uravnoteženje likvidnosti, odnosno smanjivanje likvidnostnog pritiska, jer je bankama omogućen dostup do kvalitetnog srednjoročnog izvora;
2. Banke će sa ovim sredstvima djelomično rasteretiti riziko refinanciranja u slijedećoj godini i sniziti troškove dugoročnog zaduživanja
3. Ublažavanje kreditnog grča, korak ka oživljavanju kreditne aktivnosti
Kako dalje piše Monika Weiss, kamatna stopa tih kredita jednaka je prosječnoj kamatnoj stopi operacija glavnog refinanciranja ECB-a u vrijeme dospijeća; a sada je ta kamatna stopa 1%.
Ova akcija ECB bit će ponovljena 29.02.2012 godine. Ono što očekuju slovenske banke, prema pisanju Monike Weiss, je daljnja aktivnost ECB sa nestandardnim mjerama. A najviše očekuju dvije aktivnosti, koje bi dugoročno promijenile stanje u evropskom bankarstvu, a to je:
1. promjena bonitetnog okvira evropskog sistema u smislu proširivanja primjerenosti financijske imovine
2. intenziviranje sadašnjeg programa otkupa dužničkih vrijednosnih papira na sekundarnom tržištu
Dakle, optimizam i za kreditno pojeftinjenje je itekako opravdan! Da li će ove aktivnosti ECB i apsorpcije ovih aktivnosti kod majki naših banaka, donijeti promjene to tek treba vidjeti?!
Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku