Ulaskom u Europsku uniju stvari se u Hrvatskoj neće promjeniti preko noći, nakon 1. srpnja pred njom su novi izazovi, u prvom redu strukturne reforme u gospodarstvu kako bi se pojačala konkuretnost i izgledi za rast, izjavio je povjerenik za proširenje Štefan Fuele na seminaru u Pragu.
"Ne treba očekivati dramatične promjene preko noći. Hrvatska neće biti drukčija zemlja 1. srpnja nego što će biti 30. lipnja. Hrvatska je već sada različita zemlja, koja se transformirala tijekom procesa proširenja. Važne i temeljne promjene već su se dogodile zahvaljujući reformama koje su bile potrebne da bi Hrvatska napredovala u pristupnom procesu", rekao je Fuele u svom govoru na seminaru u Pragu, u organizaciji češkog ministarstva vanjskih poslova, pod nazivom "Dobrodošla u Europsku uniju, Hrvatska!".
Fueleov govor objavio je njegov ured u Bruxellesu.
Kao preostale izazove za Hrvatsku, Fuele navodi reforme u gospodarstvu, nastavak borbe protiv korupcije, jačanje kapaciteta za povlačenje sredstava iz europskih fondova te upravljanje svojim istočnim granicama, koje postaju vanjske granice EU-a.
"U području gospodarstva, situacija je vrlo izazovna", ističe Fuele navodeći da su nakon globalne financijske krize 2009. godine smanjene investicije, da su ostali strukturni problemi te da su komplicirana birokracija i korupcija imali negativan učinak na gospodarstvo.
Fuele navodi da je neformalno sudjelovanje u Europskom semestru već od ove godine dobra prilika za Hrvatsku da razvije svoju reformsku agendu i njezinu provedbu.
U Europskom semestru, novom instrumentu koordinacije ekonomskih politika država članica EU, Hrvatska ove godine sudjeluje neformalno i na dobrovoljnoj osnovi, dok će to od sljedeće godine postati obvezom.
U okviru Europskog semestra zemlje članice u travnju svake godine podnose Europskoj komisiji svoje nacionalne reformske, stabilizacijske i konvergencijske programe. Komisija ocjenjuje te programe i za svaku zemlju izrađuje konkretne preporuke. Komisije će ove godine ocjene nacionalnih programa zajedno s preporukama objaviti 29. svibnja. Hrvatska vlada je 18. travnja usvojila ekonomski program i uputila ga u Bruxelles. Ekonomski program sastoji se od konvergencijskog programa s makroekonomskim i fiskalnim okvirom i nacionalnog programa reformi koji definira kratkoročne i dugoročne reformske mjere.
Fuele ističe da je potrebno nastaviti borbu protiv korupcije na svim razinama. Komisija će sredinom ove godine prvi put objaviti izvješće o borbi protiv korupcije u svim zemljama članicama, uključujući i Hrvatsku.
Fuele također poziva Hrvatsku da osigura odgovorajuće administrativne kapacitete za upravljanje sredstvima iz europskih fondova te pripremi visokokvalitetne i zrele projekte. "To je apsolutno potrebno za učinkovitu uporabu strukturnih i kohezijskh fondova.
Hrvatska će također, nastavlja Fuele, morati posvetiti posebnu pozornost obučavanju i popunjavanju granične policije, tehničkoj opremljenosti i infrastrukturi na granicima jer hrvatske granice postaju vanjskim granicama EU-a.
S druge strane, ulazak Hrvatske važan je i za Europsku uniju jer pokazuje da je proces proširenja živ i da EU ispunjava svoje obveze kada zemlje provedu potrebne reforme.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Hrvatska i EU: kudikamo više izazova i opasnosti nego prilika
Ponovimo još jednom koji izazovi i opasnosti očekuju Hrvatsku u EU. Ostavimo po strani što je još preostalo od EU i njeno raslojavanje na jaki sjever i siromašni i nezaposleni jug, kako će se riješiti euro; hoće li na kraju postojati evropska Njemačka ili njemačka Evropa (to jest države koje će Njemačka okupiti oko sebe radi svoje izvozne privrede (asocijacija Euro Nord) a ostali kud koji mili moji itd…itd.).
1. Kada su razlike u razvijenosti, snazi i konkurentnosti prevelike, svaka asocijacija se brzo pretvara u eksploataciju. To je kod Hrvatske vidljivo po tome što najmanje od svih evropskih zemalja izvozi industrijskih proizvoda u Njemačku: 1,7% BDP-a. Češka, na primjer, izvozi 10 puta više. Madžarska oko 15%; Slovačka (saveznik Njemačke u natezanjima oko pomoći perifernim državama zajedno sa Finskom i Nizozemskom) oko 13%.
2. Budući da će Hrvatska više uplaćivati u EU budžet nego što će iz njega primati, to znači da je do sada uglavnom pomagala samo Njemačku (uvozeći od nje od automobila do sireva i jogurata a ne izvozeći ništa). Od sada će dakle pomagati cijelu EU. Ne zaboravimo da ne postoji besplatan prijevod, isto kao niti besplatan ručak. Što mislite tko će plaćati prijevode na hrvatski i sa hrvatskog? Možda Nijemci iz svojih uplata u budžet EU?
3. Po BDP-u po stanovniku Hrvatska nema šanse dostići prosjek EU. Razlike će se dakle i dalje produbljivati (sada je ispod 50% tog prosjeka, ovisno o metodi obračuna – vidi Izvješća o napretku Komisije EU)
4. Članstvo u EU će dodati novi zamah deindustrijalizaciji (seljenje preostalih proizvodnji na istok je već počelo)i tako zacementirati šanse u bilo kakav gospodarski oporavak.
5. Hrvatska nije nikada zatražila pošten odnos u svojim trgovinskim odnosima sa EU, iako tu ne može biti govora o ravnopravnosti (vidi točku 1.). To se kao ne vidi u EU – barem ne službeno.
6. Za zamjeriti je Stephanu Fuelle-u i Komisiji EU da nije službeno upozorila Hrvatsku na gore navedene rizike i opasnosti koje daleko prelaze šanse koje su tek teoretske naravi. To je na indirektan način zloporaba političke nezrelosti i ekonomske naivnosti značajnog dijela biračkog tjela Hrvatske
Uključite se u raspravu