“U ovoj godini ne očekuje se rast cijena hrane, proizvodnja pića profitabilnija je od proizvodnje hrane, Zagreb je već prezagušen kvadratima trgovačkih centara, a kemijska industrija neće se oporaviti do kraja 2012. no, određeni potencijal imaju proizvodnja plastičnih masa i proizvoda iz plastike,” tek su neki od zaključaka iz tri do sada tiskane publikacije Sektorske analize (prehrambena i kemijska industrija te maloprodaja), kazao je u petak glavni urednik mjesečnika Banka Željko Ivanković.

Sektorske analize zajednički su projekt Ekonomskog instituta i Banke čijoj je promociji nazočio i vicepremijer Radimir Čačić. “Itekako je važno za svaku zemlju prepoznavanje područja i sustava koji mogu biti stupovi razvoja gospodarstva”, naglasio je tom prigodom Čači dajući na znanje da Hrvatska, za razliku od mnogih razvijenih zemalja, tek treba primijeniti sustavni pristup kako bi optimalno iskoristila sve raspoložive potencijale i konačno pokrenula gospodarski oporavak.

“U zemljama koje optimalno koriste vlastitu pamet, kapacitete, tehnologiju i geostrateške prednosti gotovo je svejedno tko je na vlasti jer, utjecaj politike u takvim je okolnostima zanemarivo mali. Međutim, u zemlji kao što je Hrvatska utjecaj politike je sudbonosan,” rekao je Čačić dodavši da su “demagogija i traženje šanse za još jedan mandat parazitskog sloja koji se zove politička elita” glavni razlozi zašto je Hrvatska danas tek na 80 posto industrijske proizvodnje koju je ostvarivala još 1990. Prije 30 godina, podsjetio je, hrvatske tvrtke gradile su hidrocentrale, hotele, bolnice i druge velike objekte diljem svijeta, u Indiji, Alžiru i drugdje. Prodavale su svoje znanje i proizvode u više desetina zemalja, a danas to ne možemo i ne radimo. Razlog zbog kojega hrvatskih tvrtki odavno nema na svjetskim gradilištima, pojasnio je ilustrativno Čačić, je “što smo iz sustava ušli u nešto što je skup različitih elemenata, pa tako imamo gomilu vijaka, kotača, volana te ostalih dijelova ali nemamo automobil koji može voziti.” No, takvom neredu, utvrdio je, uskoro dolazi kraj jer, “u Ministarstvu gospodarstva započeli su raditi na ponovnom stvaranju sustava.”

“Kroz Sektorske analize obradit ćemo osam baznih sektora hrvatskog gospodarstva – trgovinu na malo, prehrambenu industriju i industriju pića, graditeljstvo i nekretnine, kemijsku industriju, ugostiteljstvo i turizam, promet i veze, farmaceutsku industriju, te energetiku i naftnu industriju,” najavila je ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek. “Pokušali smo odrediti što su najvitalniji dijelovi nacionalnoga gospodarstva vodeći se idejom da izlistamo sektore koje Hrvatska sutra može ponuditi zainteresiranim investitorima,” kazala je Švaljek. Spomenuti sektori su izabrani, obrazložila je, jer tvrtke koje im pripadaju čine preko 90 posto ukupnoga broja tvrtki u nefinancijskom poslovnom sektoru i ostvaruju gotovo 40 posto bruto dodane vrijednosti ukupnoga gospodarstva te zapošljavaju 40 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj. Polugodišnje će, dodala je, aktualizirati analize uz iznimku sektora maloprodaje gdje će trendove razmatrati po svakom kvartalnom razdoblju. U svakom broju bit će predstavljeni ključni sektorski pokazatelji, pregled najznačajnijih trendova i najznačajnijih tvrtki u pojedinom sektoru, dat će i osnovne informacije o makroekonomskom okruženju, te vijesti iz Hrvatske i svijeta vezane uz pojedini sektor, rekla je Švaljek.

“Publikacija poput Sektorske analize može biti mnogostruko korisna jer, na jednom mjestu daje sveobuhvatan uvid u stanje sektora i poduzetnicima omogućuje usporedbu svake pojedine tvrtke s ostatkom sektora i vodećim trgovačkim društvima. Za poduzetnike pak analize donose i informacije o okruženju te im sugeriraju kako da se prilagode eventualnim prijetnjama konkurenata ili možda uoče neke nove prilike, mogu olakšati i odluke o ulaganjima u pojedini sektor“, smatra Željko Perić, nezavisni konzultant.