Od početka godine u Srbiji je prestalo s radom 8490 tvrtki, a do kraja godine ta brojka bit će veća od deset tisuća. To proizilazi iz izvješća Agencije za privredne registre (APR) iz koje stiže upozorenje da se gospodarska djelatnost strmoglavo smanjuje jer ugašene tvrtke ne prati odgovarajući broj novosnovanih poduzeća.

Kratkoročni krediti
Prema ocjeni Zvonka Obradovića, direktora Agencije za privredne registre, zabrinjavajuće je što je broj novoosnovanih poduzeća manji za 20 posto u odnosu na lanjsku godinu. U prvih sedam mjeseci 2010. godine osnovana je 6291 tvrtka, dok je ove godine u istom razdoblju počelo s radom njih 5088.U Srbiji posluje, prema podacima APR-a, točno 106.786 poduzeća s time da u 25 posto njih nema nijednog zaposlenoga. Uz to, visoka stopa zaduženosti predstavlja “kost u grlu” koja guši gospodarsku djelatnost, jer raste iz godine u godinu. Kratkoročnim kreditima gospodarstvenici pokušavaju održati poslovanje što je dovelo do pada pokrivenosti duga vlastitim kapitalom za 10 posto. Slično je i s poduzetnicima. Njih 18.590 je do kraja srpnja započelo samostalan rad, dok se lani u tu “avanturu” upustilo njih 22.454. Podaci ukazuju na sve manji broj poduzetnika koji se odlučuju na započinjanje posla. Godišnji prosjek prethodnih godina iznosio je 37 tisuća, dok ih je oko 30 tisuća prestajalo s radom. Ova godina se razlikuje po tome što je broj novotvorenih obrta manji za 20 posto u odnosu na zatvorene. Čak i bez podataka APR-a vidljivo je smanjenje broja trgovina i sličnih objekata, jer se rapidno povećava broj oglasa kojima se oglašava izdavanje lokala u zakup, ali je zainteresiranih zakupaca sve manje. Najveći broj novoosnovanih, ali i brisanih tvrtki i obrta, iz sektora su trgovine i usluga. U Srbiji je trenutno uz 106.786 spomenutih gospodarskih društava, postoji i više od 221.000 obrta.Kao glavni uzrok padu poduzetničke aktivnosti, uz smanjenje kupovne moći stanovništva, navode se visoki troškovi koje su nametnuli država i lokalne vlasti. Vladina ministarstva značajno su povećala troškove usluga, pa je tako tumačenje propisa u ministarstvu pravosuđa poskupjelo deset puta. Poduzetnici su izloženi takvom trošku jer s enemoguće snaći “u šumi propisa” koji su često puta proturječni. Vladinu praksu slijede i lokalne vlasti, pa tako u Beogradu postoje čak 22 nameta koje poduzetnik treba podmiriti da bi mogao poslovati. Smanjenje broja poduzetnika, tvtki i samostalnih radnji pokazuje kako je takva politika ubiranja prihoda za zadovoljenje državnih troškova i rashoda lokalnih samouprava izazvala smanjenje prihoda kako u državni tako i u lokalne proračune. Naplata prihoda pala je za više od 20 posto.

Državni dugovi
Smanjenju su pridonijela i visoka državna dugovanja prema poduzećima. Najveći naručitelji poslova su državne službe, lokalna samouprava, javna i komunalna poduzeća. Svi oni zajedno duguju tvrtkama milijardu eura. Naplata potraživanja duža je od četiri mjeseca, što je dovelo do toga da se računi čak 64.518 poduzeća i poduzetnika nalaze u blokadi. Njihova dugovanja iznose 2,2 milijarde eura.

Stanje

Tri godine i devet mjeseci bez plaće za isplatu duga
Slika ukupnog stanja srpskoga gospodarstva još je nepovoljnija, jer dugovanja tvrtki domaćim i stranim bankama iznose 19,5 milijardi eura, odnosno 15,5 tisuća po zaposlenom radniku u privatnom sektoru. Prema procjeni ekonomista Miroslava Zdravkovića toliki dug može se isplatiti kada zaposleni, kojima je prosjek primanja 345 eura, ne bi primali plaće tri godine i devet mjeseci. S uračunavanjem državnoga duga, koji je od početka godine povećan za više od dvije milijarde eura dug po glavi stanovnika iznosi 17.787 eura.