U prvih je šest ovogodišnjih mjeseci 11 hrvatskih županija zabilježilo suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom, pri čemu je na to kod pet županija utjecao znatno veći pad uvoza od izvoza, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Kao i u prvom polugodištu protekle godine, suficit su u robnoj razmjeni i u šest mjeseci ove godine ostvarile Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija, a znatno veći pad uvoza od izvoza tim je županijama priključio i Krapinsko-zagorsku, Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku i Međimursku županiju. Ličko-senjska je ujedno zabilježila i najveći pad uvoza od 20 županija i Grada Zagreba, za čak 69,6 posto. Uvoz te županije u prvoj je polovici godine iznosio 2,68 milijuna dolara, dok je izvoz od 2,74 milijuna dolara smanjen za 36,9 posto.

Među županijama s većim padom uvoza je i Šibensko-kninska koja je uz pad uvoza za 46,3 posto, na 91,9 milijuna dolara, te manji pad izvoza, za 32 posto, na 94,3 milijuna dolara, u šest mjeseci ostvarila blagi suficit u robnoj razmjeni. Slično je i sa Zadarskom županijom koja je među županijama s najmanjim padovima izvoza i u toj je županiji izvoz pao za 14 posto, na 103,9 milijuna dolara, dok je istodobno uvoz pao za 37,3 posto, na 92,6 milijuna dolara.

Iskazano u američkim dolarima sve hrvatske županije i Grad Zagreb bilježe pad izvoza i uvoza, dok podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni iskazani u kunama pokazuju da su sve u minusu kod uvoza, a samo jedna bilježi rast izvoza – Koprivničko-križevačka. Iskazano u kunama poduzetnici iz te županije izvezli su roba u vrijednosti 675,6 milijuna kuna, što je 4,6 posto više nego lani, no, s obzirom na kretanje tečaja dolara prema kuni, odnosno činjenicu da je kuna prema dolaru u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti lanjski period oslabila za 17 posto (sa 4,74 kune na 5,55 kuna) i ta županija u dolarima bilježi smanjenje izvoza i to za 10,3 posto, na 121,6 milijuna dolara.

Među županijama koje gotovo tradicionalno bilježe suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom i nadalje je on najveći kod Varaždinske županije i u prvih šest mjeseci iznosio je oko 75 milijuna dolara (uvoz 352 milijuna, uvoz 277,2 milijuna dolara). Poduzetnici pak iz Sisačko-moslavačke županije koji su izvezli roba u vrijednosti 239,6 milijuna dolara, a uvezli za 168,3 milijuna, u prvom su polugodištu ostvarili nešto više od 71 milijun dolara viška u robnoj razmjeni.

S deficitom je prvo polugodište završilo devet županija i Grad Zagreb koji uobičajeno i najviše utječe na ukupnu robnu razmjenu. I podaci za šest mjeseci pokazuju da se na Zagreb odnosi više od trećine hrvatskog izvoza – od ukupno 4,99 milijardi dolara izvoza udio poduzetnika grada Zagreba bio je 36,6 posto, ili 1,83 milijarde dolara. U ukupnom pak hrvatskom uvozu (10,16 milijardi dolara) Zagreb ima još veći udio, gotovo 60 posto, s uvezenih roba u vrijednosti 6,1 milijardu dolara. Tako je zagrebački manjak u prvom polugodištu premašio 4,2 milijarde dolara i u ukupnom deficitu RH od 5,2 milijarde dolara ima udio od oko 80 posto.

(Hina/pd)