U novu je proizvodnju već uloženo 35 milijuna eura iz privatnih izvora, a nedostaje još 35 milijuna eura
Zaustavljanje uvoza
Do sada u Hrvatskoj nije bilo proizvodnje škroba i škrobnih derivata pa je domaća industrija svoje potrebe namirivala uvozom koji je na godišnjoj razini iznosio oko 20.000 tona, a projekcije spominju da bi ubrzo potrebe za tim artiklima mogle iznositi i više od 50.000 tona godišnje. Stoga se, kaže Grubišić, pokretanjem spomenute proizvodnje stječu uvjeti trenutnog stopiranja uvoza i škroba i svih njegovih derivata uz istodoban plasman ostatka proizvedenih količina na inozemna tržišta, jer već danas evidentna potražnja europske prehrambeno-farmaceutske industrije premašuje kapacitete koji će biti instalirani. Potrošnja škroba i škrobnih derivata izravno je ovisna o standardu stanovništva, odnosno gospodarskom razvoju pojedine zemlje, napominje Grubišić i dodaje kako svaki stanovnik na području 15 "starih" članica EU-a godišnje na raznovrsne načine u prosjeku konzumira oko 25 kilograma škroba i škrobnih derivata dok se hrvatski prosjek kreće 12-13 kilograma. Osim toga, na prostoru zemalja ostatka jugoistočne Europe ne postoje industrijski kapaciteti za proizvodnju škroba i škrobnih derivata, što tvrtki iz Belog Manastira otvara mogućnost da na ta tržišta, ali i članice EU-a plasira gotovo 80 posto buduće proizvodnje. Tu ambiciju, otkriva Grubišić, u GP & partners namjeravaju realizirati već u 2008. godini. Na montaži opreme i probnoj proizvodnji (koja je u tijeku) radi 190 zaposlenika dok će, nakon što 2007. u proizvodnju krene i pogon škrobare ondje posla biti za još najmanje 80 novih radnika.
Bez hrvatskih banaka
Nizozemski investitori odlučili su se ovu potpuno novu baznu industriju, koja je od iznimne važnosti i za prerađivačke kapacitete šire regije, izgraditi upravo u Hrvatskoj jer su ovdje prepoznali dugu tradiciju prehrambenog sektora i sirovinu (kukuruz) visoke kakvoće, a uz to su troškovi proizvodnje i poslovanja niži nego u matičnoj zemlji. Aktiviranje tvornice u baranjskom kraju, gdje je stopa nezaposlenosti vrlo visoka, dobitak je za lokalnu zajednicu. Osim izravno zaposlenih u samim pogonima tvrtke u GP & partners planiraju dugoročan aranžman s kooperamtima od kojih će u prvoj fazi otkupljivati 200.000 tona, a kada krene i druga faza s proizvodnjom škroba godišnje će trebati 400.000 tona kukuruza. U novu je proizvodnju već uloženo 35 milijuna eura i to privatnog kapitala nizozemskih investitora, otkriva Grubišić i navodi kako su ostali iznenađeni nezainteresiranošću hrvatskih bankara koji baš nisu bili pripravni kreditno podržati ova ulaganja. Iz tih razloga druga faza investicije, a radi se o dodatnih 35 milijuna eura, bit će dogotovljena kreditnim aranžmanom GP & partners s nizozemskom, odnosno njemačkom razvojnom bankom.