3. siječanj 2012.| Ana Blašković

Trostruki dobitak od koncesija mirovincima

Ako se ideja pametno razradi, država bi smanjila zaduženje i ublažila pritisak na rejting, mirovinci bi dobili širu lepezu ulaganja, a koncesionar 'know-how'

Ideja o mirovinskim fondovima koncesionarima mogla bi poprimiti prve obrise za desetak dana. Još od preizborne kampanje Kukuriku koalicija ozbiljno računa na uključivanje fondova, odnosno 40 milijardi kuna štednje građana. Razgovaralo se o koncesijama na autoceste, spominjale su se hidrocentrale i šume...

Mirovincima je svejedno zove li se projekt autocesta ili hidrocentrala: ako je posrijedi dobra investicijska priča, oni su u igri.S portfeljem u stalnom porastu, mirovinske fondove guše striktna ograničenja ulaganja. U pokušaju da zaštiti buduće mirovine, država je fondove pretvorila u otkupljivače državnoga duga, a slabo razvijeno i nelikvidno tržište kapitala izbor kvalitetnih dionica svelo je na desetak. Ako se pametno razradi, ideja da mirovinski fondovi u portfelj dobiju tvrtke koncesionare vrijednih projekata mogla bi biti najbolja vijest za domaće gospodarstvo nakon dugo vremena. Bez obzira na to o kojem je projektu riječ, on mora biti profitabilan. Inače priča ne drži vodu već na početku, barem da nosi prinos državnih obveznica. S milijardama kuna prezaduženih autocesta koje titraju na rubu bankrota (samo je HAC dužan 22 milijarde kuna), jasno je da prije koncesija treba obaviti drastična čišćenja. Smogne li država za to snage, dobit je višestruka, osobito zato što je ideja proporcionalno poništiti državne obveznice u portfelju za vlasništvo nad koncesionarom. Država bi tako smanjila svoje zaduženje i ublažila izravni pritisak na rejting, mirovinci bi konačno imali širu lepezu ulaganja i diverzificiraniji, a opet jednako siguran portfelj, a koncesionar "know-how" mirovinskih fondova. Ovisno o tome koliko se detaljno razradi, znat ćemo stoje li iza te ideje samo želja za krpanjem proračuna ili dobrobit cijeloga gospodarstva.

Niste pretplatnik?

alati

Komentiraj članak Pošalji članak Rss Ispiši članak Smanji slova Broj glasova: 0 | Prosjek: 0%

0%

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (4)

Pero723:14
02.01.12.

"Razgovaralo se o koncesijama na autoceste , spominjale su se hidrocentrale , i šume ..." ?

Za dva dana navršava se mjesec dana kako su Kukuriku dobili izbore a oni :

"Kakav je plan uopće bio?

Što se zna, ako se ništa ne zna?

Ovako su izgledale Milanovićeve izjave o tom nesretnom PDV-u.

"Jeste li donijeli konačnu odluku o PDV-u?".

Već tjednima razgovaramo o tome".

"Kakav porezni paket pripremate uz PDV?".

"O tome još razgovaramo".

"Koliki će PDV biti?"

"Uskoro ćemo i to definirati".

"Za koliko ćete smanjiti proračun?".

"To još ne mogu egzaktno reći".


A ni rijeći o štednji i rezanju prevelikog Buđeta .
Samo razmišljaju kako uvesti nove poreze , sve rasprodati , koncesije ,autoceste , hidroelektrane ,šume.....
Da oni misle bilo šta ozbiljno odredili bi Buđet 95 miliardi i prema tome se sva ministarstva moraju prilagoditi .
A oni će dozvoliti svakom ministarstvu da pumpa Buđet do besvjesti a mi ga porezima moramo napuniti .

galico08:57
03.01.12.

Pero ministarstva uglavnom troše na poduzetnike...MInistarstvo financija troši 0,25% proračuna na svoje zaposlene,uz cariu i poreznu to se penje na strašnih 4%...a sve ostalo su raznorazni transferi...
Ne bi bilo loše malo realnosti pokazati i priznati da je u Hrvatskoj uvijek(a i u drugim zemljama je tako) bilo
ulaganja u privatni sektor,samo loše i to uz izrazitoi pogodovanje uskim krugovima...
Niej problem potrošnja ako se u laže u nešto što se stvara...Stvara se pritisak na plaće a radi se o 20% proračuna...
Umjesto da se radi pristiak na tejranje klijentelizma iz javnog sektora ..vidi primjer ARZ i dizanja kredita kod JP MOrgana sa kamtom od 9%...netko je dorbo zaradio

Fisher09:12
03.01.12.

Nažalost, članak je površni reklamni letak za ovu (lošu) ideju. Davanje koncesija mirovinskim fondovima je nastavak preljevanja gotovog novca iz fondova državi i bez ikakvog pozitivnog dugoročnog učinka na društvo. Mirovinski fondovi u stvari opet kupuju državni dug koji će onda otplaćivati građani (koji ionako uplaćuju u te iste mirovinske fondove, dakle građani kreditiraju državu). Obzirom da mirovinski fondovi raspolažu gotovinom bilo bi znatno mudrije da pokušaju naći način kako uložiti u nešto što će društvu stvoriti dodatnu vrijednost, a ne način kako na modificirani način dalje financirati državu.

Drugo je pitanje kako se procjenjuju rizik i prihodi od autocesta za mirovinske fondove i kakva su iskustva dosada. O tome nigdje nitko ništa ne govori. Možda posljedice za upravitelje fondova za loše poslovanje neće biti ozbiljne ali mogu biti za običnog građanina koji bi trebao jednog dana živjeti od tog novca koji sad uplaćuje u 2. stup.

Pero714:56
03.01.12.

galico ,

ni ti u svojem domaćinstvu ne trošiš onoliko koliko bi htio , nego onoliko koliko imaš .

Ako zaradiš 95 nečega , nemožeš potrošiti 120 , zato jel ti toliko treba .
Već svoj buđet odrediš max 95 nečega .

Jedino na taj naćin moguće je da i država štedi .

Valjda znaš da je 160.000 djelatnika iz Realnog sektora završilo na burzi , dok je Javni sektor još zaposlio djelatnika .

Dolaskom nove vlasti dozvoljeno je i odlazak na Fejs u radno vreme .
Na taj naćin stvorit će se privid zbog nerada da treba još ljudi zaposliti .

A što se tiće mita i korupcije uglavnom se stvara između javnog sektora i privatnika .
Između privatnika i privatnika nema toga .
Pregled svih komentara
Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku

Poslovni.hr je internetski portal prvih hrvatskih dnevnih poslovnih novina - Poslovnog dnevnika. Svrha portala poslovni.hr je profiliranje u središnji gospodarski i financijski portal. Portal ima najveću online zajednicu korisnika okupljenu oko financijskih i poslovnih tema, a uz velik izbor aktualnih vijesti i analiza, poslovni.hr daje i detaljni pregled trgovanja na regionalnim burzama, nudi brojne poslovne i stručne naslove dostupne putem internetske knjižare i dr.