Ivan Hanžek, gradona-čelnik Zaboka, zonu je predstavio i na sajmu Real Vienna/PXL
Slobodno 20% zone
U zabočkoj gospodarskoj zoni trenutačno je registrirano 59 poduzetnika od čega tridesetak već posluje, dok se drugi pripremaju za gradnju. Slobodno je oko 20% zone. Od oko 4500 zaposlenih u gradu i s registriranih 420 nezaposlenih na području zone radi 3500, a kada zona bude potpuno izgrađena, zapošljavat će i do 4000 ljudi. U posljednjih deset godina grad je u njezino uređenje uložio više od 30 milijuna kuna, a gotovo polovicu u otkup zemljišta. Istodobno je država pomogla sa samo milijun i pol kuna, kaže gradonačelnik. Većina zone zapravo je izgrađena za njegova tri posljednja mandata oko stare industrijske jezgre u kojoj su još i danas Trgocentar, Dekor i Regeneracija. Međutim, u prostorima nekadašnje tvornice ZIVT sada su novouređeni poslovni, proizvodni, trgovački, bankarski i administrativni centri. Tu se smjestila i cijela gradska uprava s komunalnim poduzećem.
Njemački kapital
U zoni je pri kraju gradnja samo jednog pogona vrijednog 10 mil. kuna u vlasništvu Meditexa. Tvrtka proizvodi zaštitnu konfekciju i pribor od netkanog tekstila za jednokratnu upotrebu, što je dio proizvodnog programa nekad uspješne Regeneracije. U jesen bi i ostali mogli krenuti s investicijama, a među najvećima je Cigler, njemački proizvođač vatrogasnih vozila i opreme koji posluje u zagrebačkim Robnim terminalima. Cigler također nastavlja s programom nekadašnje Tehnomehanike iz Marije Bistrice, a u Zaboku će u prvoj fazi zaposliti 70 radnika, a poslije još toliko i izvoziti 80% proizvodnje. Ostalo su manji investicijski zahvati, osim gradnje autobusnoga kolodvora i priprema za novu sportsku dvoranu. Najvažniji projekt težak 80 mil. eura za odvodnju otpadnih voda odnosi se na nekoliko zagorskih gradova, a sufinancirat će se iz EU-fondova.
Razvojni planovi
Grade aerodrom, a nedostaje im hotel
Zaboku nedostaju barem jedan tranzitni hotel i turistički kamp, što je problem cijele županije, posebice Krapine. No zato su u završnoj fazi pripreme za gradnju aerodroma i Grad je otkupio 290.000 kvadrata zemljišta, uređen je dovod vode i prva faza pristupne ceste. Predstoji registracija letilišta i nakon toga može se raspisati natječaj za JPP.