16. prosinac 2011.| Bernard Ivezić

Treba postupno ukinuti IT socijalu

IT industriju trebalo bi pretvoriti u izvoznu snagu, jer država u IT zasad ne ulaže već na njega troši, i to godišnje više od 2 mlrd. kuna, što je 40% ukupne IT potrošnje

Dok budući ministar financija Slavko Linić sa savjetnicima slaže novi proračun i muku muči kako uštedjeti devet milijardi kuna, što mu predlaže guverner Rohatinski, svakako bi trebao paziti da ne zagrebe u više od dvije milijarde kuna, koje država svake godine uloži u svoju informatičku opremu i podršku. Bio bi to grijeh.

Treba, naime, znati da je informatika u Hrvatskoj zapravo socijalna kategorija i da onaj koji usred krize dira u socijalu može naići na socijalne probleme. Na genezu takva socijalnog problema Poslovni dnevnik slučajno je naletio pretraživanjem registra .hr domena kojim upravlja Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet. Naime, problem zbog kojeg posljednje tri godine CARNet i Središnji državni ured za e-Hrvatsku nisu razmijenili podatak o tome da e-Hrvatskom više ne upravlja Miroslav Kovačić već Igor Lučić jest u tome što valjda nisu imali poseban IT sustav koji bi im to omogućio. Zbog toga bivši državni tajnik i dan-danas može ugasiti domenu najveće državne računalne mreže Hitroneta, koja spaja sve, od Vlade, Sabora i predsjednika do POA-e. Kako u nadolazećoj informatizaciji države takav specijalan IT sustav nemaju dvije institucije koje se u toj sferi najbolje razumiju u informatiku, teško je i zamisliti kakve sve IT sustave nemaju ostala ministarstva, škole, sudovi, agencije... Svaka od tih institucija ima tim informatičara sa svojim popisom želja. Upravo to parcelizirano tržište razlog je što država godišnje na IT troši više od dvije milijarde kuna i generira 40 posto ukupne IT potrošnje.U takvom nezdravom ekosustavu prosperira mnogo domaćih IT tvrtki. Neke od njih svojedobno su možda na poslove za državu gledale kao na dobru priliku da kratkoročno zarade i tako financiraju neki izvozni projekt. No, novac od države je stabilan, a euri, dolari, jeni i juani nisu. Tako su izvozne ambicije splasnule, kreativa se rasplinila, a proširio biznis za domaće birokrate. Kukuriku koalicija najavila je veliku informatizaciju državne uprave. To je hvalevrijedna inicijativa, ali ključno je kako će se provoditi. Naglo zatvaranje državne pipe mnoge bi IT socijalne slučajeve bacilo na koljena. Trebalo bi naći načina da se u poslovima državne informatizacije nagrade oni koji tu visoku tehnologiju izvoze ili na tome rade. Sve ostalo prije je dio socijalnog nego razvojnog proračuna.

Niste pretplatnik?

alati

Komentiraj članak Pošalji članak Rss Ispiši članak Smanji slova Broj glasova: 7 | Prosjek: 96%

0%

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (5)

isuskrist00:03
16.12.11.

Uopce ne stoji argument jer se na IT-ju uvijek stedi u krizi. A spin sa neupdajtanom odgovornom osobom za domenu je vise stvar neodgovornosti I nerada nego nedostatka adekvatnog linka za update. Na IT-u ce se sigurno rezat; Ali ne na investicijama nego na operativnim troskovima. IT firme ce morati davati popuste. To tako IDE....

Pero707:31
16.12.11.


Kao prvo zaposlenicima iz Javnog sektora koje mi iz Realnog sektora plaćamo trebalo bi zabraniti da u radno vrijeme gube sate na raznim forumima , fejsovima i ostalim mrežama .

Potrebno bi im bilo ograničiti i privatno telefoniranje sa državnih telefona u radno vrijeme .

S obzirom na broj zaposlenih u Javnom sektoru tu se radi o miliardama .


Widra09:32
16.12.11.

Odličan tekst, ali je geneza nategnuta. Taj problem nije vezan uz IT nego CARNetov DNS pravilnik koji je totalan promašaj od početka. Zamisli da gradska uprava veže adresu Trg sv. Marka 2 svaki put za novog premijera. Totalna glupost.

bmwsauber17:14
16.12.11.

Najveci problem domace it industrije vezane za drzavu je dogovorena ekonomija. Ubija se svaka mogucnost da ljudi koji rade danas u najvecim it tvrtkama uopce dodju na ideju da daju otkaz i tu istu stvar naprave za drzavu po djelicu cijene koja se naplacuje danas. Sada vec neki, jer je lokva sve manja govore da bi posao sa drzavom trbebali dobijati oni koji kao nesto rade za izvoz. Vec su se ti isti izborili da cijena nije najvazniji faktor kod natjecaja (koji btw napisani tako da nitko pa cak i osobe koje naprave uspjesan projekt radeci u nekoj it tvrtki, samostalno ne mogu ni primirisati). Konkurencija je osnova uspjesnog kapitalizma. Kod nas se sve radi kako bi se ista sprijecila. Najveci strah svih veliki it tvrtki danas u rh, je upravo mogucnost da se kroz jefine pilot projekte ili slicno, navede dobro placene inzinjere da daju otkaz u svojoj tvrtki, te da za manje novaca po drzavu ali vise novaca za njih same postanu konkurencija upravo tvrtkama koje ih sada zaposaljavaju. Znaju vlasnici tih it tvrtki da u normalnoj trzisnoj utakmici, gdje cijena, kvaliteta i inovativnost pobjeduju oni nemaju sanse, jer su narasli svih ovih godina na dijametralno suprotnom poslovnom modelu, naplacujuci drzavi usluge, proizvode i opremu po cijeni koju nitko u drzavi ne bi pristao osim same drzave i javnih poduzeca. Dokle got je tako, it industrija je samo jos jedna od mafija koja krade gradane na njihovu stetu.
Pregled svih komentara
Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku

Poslovni.hr je internetski portal prvih hrvatskih dnevnih poslovnih novina - Poslovnog dnevnika. Svrha portala poslovni.hr je profiliranje u središnji gospodarski i financijski portal. Portal ima najveću online zajednicu korisnika okupljenu oko financijskih i poslovnih tema, a uz velik izbor aktualnih vijesti i analiza, poslovni.hr daje i detaljni pregled trgovanja na regionalnim burzama, nudi brojne poslovne i stručne naslove dostupne putem internetske knjižare i dr.