Ankete pokazuju da je trećina djevojčica do 12 godina barem jednom bila na dijeti te da se 60% normalno teških djevojaka smatra debelima. Francuski nutricionist Pierre Dukan (65) posljednji je u nizu tvoraca pomodnih dijeta koji se bogate na ljudskoj povodljivosti za reklamom. Milijuni se ljudi okreću Dukanovoj metodi da bi zadovoljili umjetno stvorenu potrebu za mršavljenjem, nametnutu od prehrambene industrije i medija radi lake, basnoslovne zarade. Knjiga "Dukanova dijeta" u Francuskoj je prodana u 3,5 milijuna primjeraka te je dakle posjeduje najmanje svako deseto domaćinstvo. Pet milijuna Francuza tvrdi da je uz njenu pomoć izgubilo na težini. Dukanova je dijeta odavno osvojila autorovu domovinu, no svjetsku popularnost stekla je tek zadnjih mjeseci, nakon što se probila na anglosaksonsko tržište, odskočnu dasku s koje je svakoj ludoriji najlakše doseći bilo koji kutak planeta. Prava je pomama za njom zavladala kad se pročulo da ovu dijetu provodi nitko drugi nego Kate Middleton, koju je uoči vjenčanja za princa Williama s njom upoznala njena majka Carole, i sama Dukanova pobornica. Prihvativši majčinu sugestiju, Kate se prije svadbe bacila na dukanovštinu i smršavila za osam kilograma - iako je i ranije bila vitka i sportski građena. Na krilima kraljevske reklame, Dukanova je dijeta postala bestseler i u Britaniji, a prošlog je mjeseca objavljena u Sjedinjenim Državama, čiji su prostodušni stanovnici masovno nasrnuli na nju, žudeći za topljenjem tisuća tona masnoća - i na tovljenje bankovnog računa autora. Među sljedbenike ove dijete danas se ubrajaju i manekenka Giselle Bundchen i glumica Jennifer Lopez.
Slučajni kralj dijeta
Rođen u Alžiru 1945., dr. Dukan se s pitanjem prekomjerne težine počeo baviti 1975., u vrijeme kad su se za mršavljenje propisivali mali obroci i kresanje kalorija. Njegov ulazak u industriju mršavljenja dogodio se slučajno. Kao specijalizirani neurolog, Dukan se bavio liječenjem djece paraplegičara i nije se zanimao za dijetu dok ga jedan pacijent nije zatražio savjet vezan za prehranu. Neki ga je astmatičar zamolio da mu preporuči namirnice za mršavljenje, što je Dukan isprva odbio, navodeći da ne zna ništa o dijeti. No, pacijent je ustrajao te mu je ovaj preporučio da jede puno nemasnog mesa i pije velike količine vode. Nakon pet dana, pacijent mu se pohvalio da je smršavio četiri kilograma. Neočekivani uspjeh njegovih savjeta ponukao je liječnika da se zadubi u tematiku. Poradio je na drukčijem načinu skidanja težine i proveo idućih četvrt stoljeća razvijajući svoju metodu. "Smetalo me je što toliki ne uspijevaju trajno skinuti kilažu te sam se usredotočio na formuliranje dijete koja će ljudima pomoći da smršave i ne udebljaju se nakon toga", rekao je. Zaključke je objavio 2000. u knjizi "Je ne sais pas maigrir" (Ne znam kako smršaviti"), koja se uvrstila među najprodavanije. Ukupno je napisao 19 knjiga i danas slovi za najistaknutijeg svjetskog dijetologa.Dukanovi nakladnici ovu metodu reklamiraju kao "nevjerojatnu dijetu i životni stil za brzo gubljenje težine i održavanje zdrave težine". Dukanov pristup mršavljenju strogo ograničava unos ugljikohidrata, promiče bjelančevine i obuhvaća četiri faze, nazvane "napad", "krstarenje", "konsolidacija" i "stabilizacija". Svakom pokloniku dijete savjetuje se da utvrdi najnižu zdravu težinu koju je u stanju dugoročno održati.
I mršavi žele smršaviti
Kad bi Dukanova ili bilo koja druga dijeta služila isključivo za liječenje pretilosti, bilo bi je lakše provariti, no dijeta se laćaju deseci milijuna obmanutih kojima nisu potrebne, ili im škode. Dukanova dijeta u početku izaziva gripi nalik smetnje, koje su uzrokovane prestankom uzimanja ugljikohidrata. Korisnik dijete može razviti gadnu glavobolju, mučninu, razdražljivost, bezvoljnost i teškoće pri koncentriranju. Ove tegobe traju nekoliko dana, no kako dijeta odmiče nastupaju nove. Budući da u nedostatku ugljikohidrata organizam sagorijeva tjelesne masnoće, dolazi do procesa zvanog ketoza. U blažem slučaju, ona uzrokuje metalni okus, loš zadah i prodoran miris urina, a u težem nanosi štetu bubrezima i povećava izglede za nastanak kamenaca. Odsustvo ugljikohidrata, koje tijelo inače pribavlja iz tjestenine i voća, ostavlja mozak bez osnovnog izvora energije, što za posljedicu može imati smetnje mentalnog zdravlja. Ova se dijeta ne preporučuje nikome s bolesnim bubrezima, šećernom bolesti, depresijom ni anksioznošću, kao ni trudnicama i adolescentima. Dukanovu su dijetu mediji prozvali europskim odgovorom na glasovitu Atkinsovu dijetu, koja se također zasniva na visokom unosu bjelančevina te svođenju ugljikohidrata na minimum. Za Atkinsa, ugljikohidati su glavni neprijatelj vitkosti, jer tjeraju tijelo da prekomjerno luči inzulin, koji metabolizira šećer i tako izaziva osjećaj gladi. Atkinsova se dijeta razlikuje od Dukanove ukoliko što dopušta masnoće i ulja, no nezavisni joj liječnici predbacuju iste nedostatke. Robert Atkins (1930.-2003.), Dukanov prethodnik na tronu gurua mršavljenja, preminuo je prije osam godina, no njegova je dijeta i dalje religija u koju se kunu milijuni.
Atkins se specijalizirao u internoj i kardiologiji, ali koketirao je i s komplementarnom medicinom i nutricionistikom. Na ovo potonje ga je potakla vlastika kilaža. Kad je 1963. dosegao sto kilograma, nabasao je na istraživanje dr. Alfreda Penningtona, koje je naglasilo povoljne učinke dijete siromašne škrobom. Prebacio se na takvu dijetu i kad je uz njenu pomoć smršavio, preporučio ju je šezdeset petorici svojih pretilih pacijenata. Nakon što je revija Vogue 1970. objavila članak o njemu i njegovim prehrambenim uvjerenjima, Atkinov je pristup prozvan Vogueovom dijetom. Kad je dvije godine kasnije izdao knjigu "Dr. Atkins' Diet Revolution" (Dijetna revolucija dr. Atkinsa), dijeta je postala poznata kao Atkinsova - iako ju je izvorno smislio tada već zaboravljeni dr. Pennington. Knjiga se prodala u milijunskoj tiraži te se prodaje i dalje, a Atkins je u New Yorku otvorio Centar za komplementarnu medicinu, u kojemu se hvalio da je liječio 50.000 pacijenata. Njegova je nova knjiga, zapravo revidirano izdanje "Dijetne revolucije", također zabilježila milijunsku tiražu, a njegova je kompanija Atkins Nutritionals 1998. ostvarila prihod od sto milijuna dolara.
Bauk ugljikohidrata
Prehrana s naglaskom na bjelančevine i mast te siromašna mliječnim proizvodima i ugljikohidratima, uključujući one iz voća i orašastih plodova, naišla je na otpor brojnih stručnjaka. Dok vodeće medicinske i prehrambene institucije zagovaraju 50-55% ugljikohidrata i ne više od 30% masnoća, Atkins je propisao 55-65% masnoća i manje od 20% ugljikohidrata. Da bi nadomjestili nedostatak hranjivih sastojaka, Atkinsovim se sljedbenicima savjetuje da uzimaju dodatke prehrani s vitaminima B, C, E i A te magnezij, kalcij i cink.Godinu prije no što je preminuo od teških ozljeda glave zadobivenih od pada na poledici, Atkins je pretrpio srčani zastoj, što je navelo kardiologa dr. Clydea Yancyja, jednog od vodećih stručnjaka za srčane bolesti, da ironično komentira slučaj: "Mislim da postoji potpuno proturječje između srčanog zastoja i dobrobiti po zdravlje koje bi trebala donijeti (Atkinsova) dijeta."Izbacivanje ugljikohidrata siguran je put prema smanjenju težine, ali i prema zdravstvenim poremećajima. No, sveti cilj mršavljenja na prvom je mjestu i ljubiteljima dijete proteinske ravnoteže, koju je formulirao Jaime Brugos (71), Španjolac naseljen u Miamiju. Izložena 1992. u knjizi "Dieta isoproteica", Brugosova je dijeta po mnogočemu slična Atkinsovoj, jer baca neumjeren naglasak na bjelančevine: korisnicima ovog režima nalaže se da unose 60-65% bjelančevina, četiri do pet puta više nego što preporučuju nezavisni liječnici, i samo 5-10% ugljikohidrata, pet puta manje od preporučenog udjela.
Mediteranski stil
Najdraža dijeta slavnih
Zonska dijeta godinama je u modi među slavnima, a među njene se poklonike ubrajaju Jennifer Aniston, Demi Moore, Madonnu i Brada Pitta. Taj je prehrambeni režim tvorevina američkog biokemičara Barryja Searsa (64). Glavne su joj značajke stalno držanje inzulina pod nadzorom te naglasak na esencijalne masne kiseline Omega-3. Naziv dijete odnosi se na propisane omjere glavnih hranjivih sastojaka - 40% ugljikohidrata, 30% bjelančevina i 30% masti. Taj je omjer "zona" unutar koje se korisnici moraju hraniti, a omjer mora biti prisutan u svim obrocima od doručka do večere. S obzirom na namirnice koje sačinjavaju ovu dijetu, zona nalikuje na mediteransku dijetu, u kojoj glavnu riječ imaju voće, povrće, riba i maslinovo ulje. Od nje se razlikuje utoliko što se jede manje nekih vrsta ugljikohidrata - tjestenine, kruha, riže i žitarica. Poželjne su namirnice niskomasne bjelančevine kakve sadrži piletina, puretina, riba, školjke, jaja, nemasni sir, obrani jogurt i mlijeko.
Bez šećera
Šećer pod nadzorom
Što se tiče izbora namirnica, od proteinskih je dijeta znatno zdravija dijeta South Beach, koja kao glavnog neprijatelja označuje šećer te poziva korisnike da zaborave na slatkiše. Američki kardiolog Arthur Agatston (64) temelji svoje postavke na tvrdnji da se ne debljamo zato što unosimo previše kalorija, nego zbog namirnica s previsokim glikemijskim indeksom, onih koje izazivaju brz porast šećera u krvi. Agatston ne zabranjuje sve ugljikohidrate, nego samo jednostavne koji brzo otpuštaju šećer u krv. Složene ugljikohidrate smatra poželjnima jer oni ravnomjerno opskrbljuju organizam šećerom.