Tek što su se SAD (i ostatak svijeta) riješili opasnosti Donalda Trumpa kao potencijalnog idućeg predsjednika, na scenu je iskočio novi živopisan lik s najavom da će se kandidirati na izborima 2012. Većina republikanaca nikad nije čula za njega, ali tko ga zna, ne skriva oduševljenje.

Radi se o crnom poduzetniku Hermanu Cainu, koji je u poslovnim i političkim krugovima dobro poznat, ali široka javnost o njemu ima marginalna ili nikakva saznanja. Bivši direktor lanaca pizzerija Godfather’s Pizza i radfijski voditelj najavio je da će “vratiti Ameriku Amerikancima”, nakon što je ona pala u ruke kojekakvim liberalima, doseljenicima i nekršćanima.

“Natjecat ću se na izborima i to ne za drugo mjesto. Uzet ćemo natrag svoju zemlju”, obznanio je 65-godišnjak tisućama pristalica u rodnoj Atlanti, koje ne smeta podatak da dotični nije nikad obavljao političku dužnost. Njegov je pokušaj da se izbori za mjesto u Senatu 2004. propao, no taj ga neuspjeh nije obeshrabrio da sada cilja na najvišu i najprestižniju poziciju u zemlji. Uz njega se kandiralo ili to ozbiljno razmatra jos najmanje šest republikanaca, koji će se nagodinu suočiti s demokratskim predsjednikom Barackom Obamom.

Najsvježija Gallupova anketa pokazuje da samo 29 posto republikanaca zna za Caina. Iako analitičari smatraju njegove izglede skromnima, oni koji su ga slušali na okupljanjima ultradesničarskog pokreta Tea Party (čajanka) i prvoj predsjedničkoj debati nedavno u Južnoj Karolini kažu da se radi o dojmljivom govorniku.

Cain nije komedijaš i samoreklamer kao Trump te u njegovim nastupima ima sustava i smisla. Njegove su pozicije jasne i postojane, za razliku od Trumpovih, koje se mijenjaju ovisno o smjeru vjetra i drugim klimatskim prilikama. Druga je stvar što se liberalnijem dijelu nacije javlja mučnina od Cainovih konzervativnih stavova prema muslimanima, pobačaju, istospolnim brakovima i ateizmu.

Cain suvislim rječnikom brani svoje (doduše zle) zamisli o smanjenju poreza za bogate, neuvođenju zdravstvenog osiguranja za siromašne i općenito manjem upletanju Vlade u život Amerikanaca, tako da veliki industrijalci i bankari mogu raditi što ih je volja. U skladu sa svojim protuislamskim uvjerenjima, Cain se zalaže za nastavak podržavanja Izraela u sporu s Palestincima i okolnim muslimanskim zemljama, suprotno onome za što se netom založio Obama, potičući Izrael da napusti područja okupirana 1967.

Za razliku od Obame, Cain nije zaboravio da je Izrael na današnje granice izbio tek u protunapadu nakon masovne ofenzive Egipta, Jordana i Sirije. “Obama je (svojom izjavom) gurnuo Izrael pod autobus, a prijateljima se to ne radi. Tko traži kavgu s Izraelom, traži kavgu i sa Sjedinjenim Državama”, predstavio je svoju bliskoistočnu doktrinu.

Zahvaljujući efektnim govorima, počeo je širiti frontu sljedbenika, uključujući neke članove Tea Partyja. “Bistar je i poznaje zemlju. Konzervativan je, zalaže se za malu vladu, manje troškove i pomaganje poduzetnicima”, komentiraju Caina njegovi poklonici.

Protivnici su pak veselo dočekali njegov gaf u jednom predizbornom oglasu, u kojemu je pozivao narod da “ponovno prouči Ustav”. U poruci je podsjetio građane da u Ustavu “ima jedan pasus koji govori o životu, slobodi i potrazi za srećom.” Međutim, ubrzo su ga upozorili da bi i sam trebao pročitati Ustav: taj je pasus – o pravu građana na potrazi za srećom – napisan u Deklaraciji nezavisnosti, ne u Ustavu!

Od restorana do Bijele kuće

Rođen u prosincu 1945., Cain je radio kao menadžer u Coca-Coli, Pillsburyju i Burger Kingu te je služio kao predsjednik uprave i izvršni direktor Nacionalne udruge restoratera. Rado ističe da potječe iz vrlo siromašne južnjačke obitelji, čiji je otac s 18 godina napustio farmu noseći samo odjeću koju je imao na sebi, a čija je majka radila kao domaćica. U 2006. se borio protiv raka limfnih čvorova, ali se izvukao te je proglašen zdravim. Posluži li ga zdravlje, možda nagodinu uđe u čisti “crni” dvoboj s Obamom za fotelju u Bijeloj kući.