Na svjetskim su burzama dionice proteklog tjedna zabilježile najveći tjedni rast od 2009. godine, što se zahvaljuje koordiniranoj pomoći najvećih svjetskih središnjih banaka europskom financijskom sustavu, kao i nadi ulagača u odlučnije mjere za suzbijanje dužničke krize.

Na Wall Streetu je Dow Jones Industrial Average ojačao 7 posto, na 12.019 bodova, dok je Standarad & Poor’s 500 skočio 7,4 posto, na 1.244 boda, a Nasdaq Composite 7,6 posto, na 2.626 bodova, što je njihov najveći tjedni skok još od ožujka 2009. godine. Najviše su, više od 4 posto, cijene dionica skočile u srijedu, nakon što su sasvim neočekivano središnje banke eurozone, SAD-a, Britanije, Kanade, Japana i Švicarske zajednički priopćile da će za pola postotnog boda sniziti cijenu dolarskih kredita bankama.

Monetarne vlasti najvećih svjetskih gospodarstava najavile su i druge mjere koje bi bankama, prvenstveno europskima, trebale osigurati pristup gotovini u bilo kojoj valuti, a glavni je cilj tih mjera osigurati likvidnost u svjetskom financijskom sustavu. To je izazvalo euforiju na tržištima jer je smanjen rizik od prerastanja europske dužničke krize u kreditnu krizu cjelokupnog globalnog financijskog sustava, nalik onoj iz 2008., kada je propala američka investicijska banka Lehman Brothers. Naime, zbog strahovanja ulagača od velikih gubitaka europskih banaka na obveznicama članica eurozone, posljednjih su tjedana europske banke teško dolazile do dolarskih kredita, pri čemu su kamate na međubankarskom tržištu novca neprestano rasle.

„Ovom, rijetko viđenom koordiniranom akcijom najmoćnije središnje banke svijeta poručile su da neće doći do pomanjkanja likvidnosti. Poručile su i da su naučile lekciju iz 2008. godine: više neće poduzimati male, postupne korake, nego odlučne, uvjerljive poteze“, kaže David Kotok, predsjednik tvrtke Cumberland Advisors. Unatoč euforiji na tržištima, analitičari upozoravaju da time nisu riješeni problemi s kojima su suočene prezadužene članice eurozone, kao što su Italija, Španjolska, Grčka i mnoge druge. Ovom akcijom središnje su banke samo ‘kupile’ dodatno vrijeme europskim političarima za rješavanje dužničke krize.

“Ovo je kratkoročno rješenje. Središnje su banke kupile vrijeme i u određenoj mjeri smanjile pritisak na političare. No, ako po pitanju dužničke krize ništa ne bude poduzeto u idućih tjedan dana, ovi će dobici nestati”, kaže Jack Ablin, direktor u Harris Private banci. Zbog toga se ulagače nadaju da će idućega tjedna na summitu EU-a europski čelnici poduzeti odlučnije mjere za suzbijanje dužničke krize.

Njemačka i Francuska zalagat će se na summitu 9. prosinca za čvršću fiskalnu integraciju i striktnije poštivanje proračunskih pravila EU-a. Mediji pišu i o mogućnosti dodatnog financiranja Međunarodnog monetarnog fonda koji bi potom kreditirao prezadužene članice eurozone. Piše se i o formiranju Europskog monetarnog fonda, kao i o tome da Njemačka planira izdati zajedničke obveznice s ostalim zemljama s vrhunskim rejtingom, kao što su Francuska i Austrija, kako bi pomogle prezaduženim članicama eurozone.

Niz sastanaka europskih dužnosnika posljednjih mjeseci urodio je malim ili nikakvim napretkom u rješavanju krize, stoga je glavno pitanje na tržištu hoće li idućega tjedna europski lideri ponovno razočarati ili će konačno povući odlučne poteze za rješavanje krize? „Već smo toliko puta dolazili na vjenčanje da se plašimo da se mladoženja opet neće pojaviti. Očekuje se da će europski lideri idućega tjedna dogovoriti okvire koji će omogućiti veću fiskalnu integraciju i početak rješavanja europske dužničke krize“, kaže Nicholas Colas, strateg u tvrtki ConvergEx Group.

I na europskim su burzama dionice proteklog tjedna snažno porasle. Londonski FTSE ojačao je 7,5 posto, na 5.552 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 10,7 posto, na 6.080 bodova, a pariški CAC 10,8 posto, na 3.164 bodova. Na Tokijskoj je burzi, pak, indeks Nikkei zabilježio tjedni rast od 5,9 posto, na 8.643 boda, što je njegov najveći tjedni skok u dvije godine.

(Hina/pd)