Švicarske devizne rezerve porasle su u srpnju sporijim tempom, stopa nezaposlenosti ostala je niska a cijene su zabilježile blaži pad nego što se očekivalo, pokazali su u utorak objavljeni podaci, ukazujući na slabljenje pritiska prema jačanju franka.

Od rujna prošle godine Švicarska narodna banka (SNB) ne dopušta da franak ojača iznad razine od 1,20 eura, blokirajući priljev kapitala ulagača koji su u švicarskoj valuti tražili utočište od krize u eurozoni. Stoga je Švicarskoj zaprijetila opasnost deflatorne spirale i recesije. Proteklih je mjeseci zbog pogoršanja krize u eurozoni ponovo ojačao pritisak u smjeru jačanja švicarske valute, pa je SNB ponovo bio prisiljen ulagati velike iznose kako bi obranio minimalni tečaj franka. Stoga su švicarske devizne rezerve naglo porasle. Franak se u travnju nakratko spustio ispod praga od 1,20 eura.

Švicarske su devizne rezerve u srpnju dosegnule 406,45 milijardi švicarskih franaka odnosno gotovo 70 posto švicarskog BDP-a, pokazali su podaci koji su u utorak dostavljeni Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). Tempo njihova rasta usporio je pak na 41 milijardu franaka, sugerirajući da je SNB možda ipak kupovao manje deviza kako bi obranio minimalni tečaj franka. Glasnogovornik SNB-a Walter Meier kazao je da veliki dio srpanjskog povećanja deviznih rezervi otpada na kupovine deviza. “Sve dok ne prestanu previranja u Europi, SNB mora nastavljati s intervencijama. Moj je dojam ipak da pritisak popušta”, kazao je ekonomist Sarasina Alessandro Bee.

Švicarska ministrica financija Eveline Widmer-Schlumpf poduprla je u utorak minimalni tečaj franka prema euru a SNB bi mogao nastaviti s intervencijama, budući da je inflacija i dalje na niskoj razini. Tako je odvojeno izvješće u utorak pokazalo da su potrošačke cijene u srpnju pale 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, blažim tempom nego što se očekivalo, navodeći na zaključak o nešto slabijem pritisku prema padu cijena a time i prema jačanju franka.

Guverner SNB-a Thomas Jordan najavio je dodatne mjere potpore u slučaju pogoršanja stanja u gospodarstvu. Vodeći pokazatelji poput indeksa raspoloženja KOF ukazuju pak na pozitivan trend a švicarsko je gospodarstvo po svemu sudeći općenito snažno. U prvom je tromjesečju švicarski BDP porastao više od dva posto a vlada je u lipnju povisila prognozu rasta gospodarstva u ovoj godini na 1,4 posto, uz obrazloženje da domaća potražnja pomaže neutralizirati negativan utjecaj jakog franka na izvoz.

Stopa nezaposlenosti zadržala se u srpnju na 2,7 posto, pokazali su podaci objavljeni u utorak, potkrepljujući dojam, stečen na temelju dobrih trgovinskih statističkih podataka za lipanj, da je strah švicarskih izvoznika da je minimalni tečaj franka možda postavljen previsoko ipak pretjeran. Na kraju drugog tromjesečja 60 posto švicarskih deviznih rezervi činila je imovina u eurima, 22 posto imovina u dolarima, osam posto ona u jenima a ostatak su činile ostale valute.

(Hina/pd)