27. srpanj 2007.| Jadranka Dozan
'Švicarci' kao logičan izbor
Jednako kao što su ih prije godinu-dvije jako reklamirale, vodeće banke danas mahom idu na smanjivanje atraktivnosti kredita vezanih uz švicarske franke. Nekoliko ih je već povećalo kamate na te kredite, a neke su isto najavile za kraj ljeta. U pravilu se pritom ističe mogućnost konverzije kredita s CHF-valutnom klauzulom u euro ili čisti kunski kredit, i to bez naknade za konverziju. Poskupljenje kredita vezanih uz 'švicarce' kao najdirektniji način hlađenja potražnje za njima ne bi trebalo čuditi, kao ni usporedni trend preferiranja kunskih kredita. To je jednostavno posljedica kombinacije vanjskih i domaćih okolnosti. Za početak, dovoljno je promotriti kako su se u posljednje dvije godine na novčanim tržištima kretale referentne kamatne stope. Dulje razdoblje stabilnosti niskih kamatnjaka na švicarsku valutu prekinuto je u prosincu 2005. godine, kad je švicarska središnja banka podigla referentnu kamatnu stopu sa 0,75 na 1 posto, a otada do danas ju je u koracima od po 0,25 postotnih poena dovela do današnjih 2,50 posto, utvrđenih sredinom lipnja. Analitičari su pak prilično suglasni da će se već u rujnu ključni kamatnjak podići na 2,75 posto. U tom smislu nije mnogo drukčija situacija ni kod eura, kod kojeg je referentna kamatna stopa sa dva posto u studenom 2005. nedavno stigla na četiri posto, a očekivanja analitičara su da će ECB u rujnu podići ljestvicu na 4,25 posto. Navedena razlika jedan je od razloga što domaći krediti vezani uz euro imaju nešto više kamate nego oni u 'švicarcima'. No, govoreći o razlikama i kreditnim politikama banaka treba imati na umu da je euro ipak, s obzirom na njegovu zastupljenost u strukturi štednje i ukupnih izvora, prirodn(ij)i izbor za preferiranje. S aspekta zajmoprimaca važan je, dakako, i tečaj. A on je u razdoblju otkako je franak počeo zauzimati značajnije postotke u strukturi kredita stanovništvu i poduzećima (s oko tri posto potkraj 2004. na više od 16 posto potkraj ožujka 2007.) djelovao ohrabrujuće. Primjerice, švicarski je franak prema kuni u proteklih sedam mjeseci oslabio 4,3 posto (euro je otklizao samo 0,85 posto), dok je u odnosu na kraj 2005. tečaj CHF na vrijednosti prema kuni izgubio blizu osam posto (7,84). Ukratko, rate kredita uzetih prije godinu-dvije po toj su se osnovi smanjile u kunskim iskazima. To što su stambeni ili auto kredit ipak dugoročni dug, i što je za budućnost teško predvidjeti valutni rizik tih kredita, druga je priča. Konačno, dio priče o kreditnima i kamatnim politikama i taktikama banaka je i stroži regulatorni okvir. Posljednje postroženje kroz troškovne namete na rast plasmana brži od pola posto mjesečno sigurno nudi argumentaciju za ograničavanje ponude i/li hlađenje potražnje. Švicarski franak samo se nametnuo kao logičan prvi izbor za to.