Devet godina nakon što je donesen Zakon o pravu na pristup informacijama svega 47,5 posto građana Hrvatske zna da on postoji, a tek je 10,8 posto građana zatražilo informaciju od tijela javne vlasti i poduzeća u njihovom vlasništvu, upozorio je danas Transparency International Hrvatska (TIH) naglasivši kako je taj zakon jedan od ključnih za suzbijanje korupcije.

“Rezultat nije sjajan, ali pokazuje napredak u odnosu na 2007. kada ih je tek 29,5 posto znalo za taj zakon”, rekao je predsjednik Transparency International Hrvatska (TIH) Nikola Kristić na konferenciji za novinare, predstavljajući podatke istraživanja koje je na 1300 ispitanika provela agencija Promocija Plus 3. i 4. rujna. Istraživanje je provedeno u povodu Međunarodnog dana prava na pristup informacijama. Od 10,8 posto građana koji su zatražili informacije od tijela javne vlasti, njih 29,8 posto bilo je zadovoljno odgovorom što, rekao je Kristić, predstavlja napredak u odnosu na 2008. kada je tek 4,6 posto građana zatražilo informaciju, a od toga je njih 26,8 posto dobilo u potpunosti odgovarajući odgovor.

Ohrabrujućom smatra činjenicu da 23,7 posto od onih koji su čuli za Zakon zna da imaju pravo tražiti informacije od svih tijela javne vlasti i poduzeća u njihovom vlasništvu, odnosno zna točno koja prava im zakon osigurava. Najzanimljivije teme za građane su financiranje projekata iz proračuna (19,3 posto), zatim podaci o socijalnoj skrbi (17,7 posto), stanje i održavanje komunalne infrastrukture (15,3 posto), komunalne naknade i porezi iz nadležnosti grada (15,2 posto), rad predstavnika vlasti na svim razinama (11,5 posto), a podaci o obrazovanju su najzanimljiviji za njih 11,4 posto, pokazalo je istraživanje.

Kristić je istaknuo kako podaci pokazuju apatičnost građana što je, rekao je, rezultat nepovjerenja u sustav kao i borbe za svakodnevicu zbog koje građani nemaju vremena za postavljanje pitanja. “Pomaci postoje u svim sferama, ali je proces da se dosegne razina s kojom bi svi bili zadovoljni veoma dug”, naglasio je.

Smatra da Vlada mora imati puno jaču komunikacijsku strategiju od samog pisanja na mrežnim stranicama te da treba biti otvorena prema medijima što, ocijenio je Kristić, sada nije slučaj. Posebno je istaknuo i ulogu medija koji moraju biti nezavisni od pritisaka kapitala kako bi relevantne informacije bile prikazane. “Sve ovo pokazuje da bi tijela javne vlasti u Hrvatskoj trebala uložiti više truda u promociju i provođenje Zakona o pravu na pristup informacija te tako omogućiti uspješniju komunikaciju između vlasti i građana, uspješnije upravljanje javnim resursima i minimiziranje rizika od korupcije”, naglasio je član Upravnog odbora TIH-a Don Markušić.

TIH tijekom rujna i listopada, po šesti put, provodi akciju “Imamo pravo znati” u sklopu koje se promovira Zakon o pravu na pristup informacijama. Temeljni ciljevi akcije su upoznavanje građana sa značajkama toga zakona putem info punktova u hrvatskim gradovima te poticanje tijela javne vlasti da ulože veće napore u informiranje građana.

(Hina/pd)

Birokracija koči

Imamo sunce i vjetar, a uvozimo više od polovice energije: Zašto Hrvatska i dalje igra na rubu ponora?

Bitka za svakog gosta

Zašto bi došli baš kod vas? Odgovor odlučuje tko puni apartmane, a tko ostaje prazan