Gotovo dvije trećine hrvatskih kućanstava proizvode za svakodnevnu potrošnju kupuje u hipermarketima i supermarketima, a svako četvrto kućanstvo za takvu kupnju bira prvenstveno trgovine s rasprodajama i popustima, pokazuju podaci agencije za istraživanje tržišta GfK.

Redovito godišnje istraživanje o navikama kupovanja, GfK Shopping Monitor Central & Eastern Europe, provodi se na reprezentativnom uzorku za svaku od deset zemalja srednje i istočne Europe (terenskim istraživanjem koje je provedeno u listopadu 2011.), a slično je istraživanje provedeno i u Hrvatskoj, ali, napominju iz GfK, nije obuhvaćeno u međunarodnom prikazu već kao zaseban izvještaj. Po podacima koje su danas objavili iz GfK, kod većine zemalja glavni su kanali prodaje hipermarketi i supermarketi gdje se realizira najveći dio kupovina potrebnih proizvoda svakodnevne potrošnje za kućanstva. Takva je situacija i u Hrvatskoj gdje kao glavno mjesto kupnje za proizvode svakodnevne potrošnje 38 posto kućanstava navodi hipermarkete, a njih 37 posto supermarkete. Male trgovine najčešće su mjesto kupnje za 20 posto hrvatskih kućanstava, a diskonti za njih 5 posto.

Moderni formati trgovine na malo najčeće su mjesto kupnje i za kućanstva u BiH gdje supermarketi imaju udio od 45 posto, hipermarketi 30 posto, kao i u Sloveniji gdje su supermarketi glavno mjesto kupnje za 47 posto kućanstava, a hipermarketi za njih 20 posto. Najmanji udio tih formata je pak u Srbiji i Poljskoj, pri čemu u Poljskoj 31 posto kućanstava najčešće kupuje u hipermarketima, a sedam posto u supermarketima, dok je u Srbiji udio hipermarketa 8 posto, a supermarketa 37 posto. Kućanstva u Srbiji kao glavno mjesto kupnje proizvoda za svakodnevnu potrošnju najčeće biraju male trgovine, njih 55 posto, dok su u Poljskoj najzastupljeniji diskonti s udjelom od 36 posto. Česi i Slovaci za kupnju roba svakodnevne/široke potrošnje biraju prvenstveno trgovine s rasprodajama i popustima, u Češkoj su popusti i rasprodaje odlučujući čimbenik za izbor trgovine u kojoj će kupovati za 41 posto kućanstava, a u Slovačkoj za njih 42 posto.

Popusti i rasprodaje nešto više privlače i Mađare (36 posto), dok je to kod ostalih zemalja u regiji manje izraženo, napominju iz GfK. Po podacima koje iznose, u Srbiji 28 posto kućanstava ističe da su za njih popusti i rasprodaje odlučujući čimbenik za izbor trgovine. U Hrvatskoj 25 posto kućanstava prvenstveno bira trgovine s rasprodajama i popustima za kupnju hrane i potrepština za svaki dan, dok na to najmanje pažnje obraćaju kućanstva u Poljskoj (17 posto) i Bugarskoj (13 posto).

(Hina/pd)