Kriza u eurozoni utječe na poslovanje fondova
Rizična ulaganja
"U konačnici rezultata svih ovih događanja bilo je usporavanje globalne ekonomije čemu svjedočimo i sada tako da nismo zadovoljni poslovanjem jer smo očekivali da će rezultati biti bolji", kaže Darko Brborović iz OTP Investa. Njihovi su klijenti posljednjih mjeseci neskloni rizičnoj imovini i dioničkim fondovima tako da ih uglavnom u ovom trenutku interesiraju ulaganja u one fondove koji nose manje rizika, a to su prije svega novčani i obveznički. "Upravo zbog takve situcije naš novčani fond ostvario je zadovoljavajuće rezultate jer je sigurniji za ulagače", objašnjava Brborović. Budući da je kraj godine, dionički fondovi preslagivat će svoje portfelje, a kakav će biti utjecaj tih procesa ovisi prije svega o tome kakva je percepcija globalne ekonomije u ovom trenutku od strane fond menadžera. Brborović smatra će fond menadžeri koji vjeruju da će izlaz iz sadašnje situacije tražiti malo više vremena, vjerojatno pokušati "odigrati" malo defanzivnije nego što bi to bio inače slučaj. "To znači da bi mogli povećati udio casha u svojim portfeljima na račun rizičnije imovine. Moguće je i da će izloženost dioničkom tržištu biti ostvarena putem defanzivnijih sektora kao što su prehrana, farmaceutika, dobavljači energije i telekomunikacije."
Preslagivanje tržišta
Hrvoje Šajković iz KD Investmentsa kaže kako je teško predvidjeti ponašanje drugih sudionika na tržištu i hoće li uopće biti kakvog preslagivanja. Prema podacima koje objavljuje Hanfa ukupni dionički portfelj svih fondova pod upravljanjem hrvatskih društava za upravljanje izložen je domaćem dioničkom tržištu oko 580 milijuna kuna, dok je stranim dionicama izložen oko 1,2 milijuna kuna ili oko 200 milijuna dolara što je u svjetskim razmjerima beznačajan udio i samim time ne može utjecati na svjetsko tržište kapitala ukoliko i dođe do preslagivanja portfelja na kraju tekuće godine. KD Investments na početku ove godine značajnije je investirao u dionice, a u drugoj polovici godine taj udio smanjili su i povećali za udio novčanih sredstava i depozita. "S obzirom na situaciju na tržištu zadovoljni smo trenutnim stanjem naših fondova pod upravljanjem", govori Šajković i dodaje da je za pad imovine najvećim dijelom zaslužno negativno kretanje na svim relevantnim tržištima svijeta.Miroslav Jurišić, član uprave Erste investa, kaže kako se strategija njihovih klijenata iz temelja promijenila intenziviranjem krize, još 2008. i 2009. godine i do danas se zadržala gotovo nepromijenjena. "Na vrhuncu burzovne euforije otprilike 75 posto tržišta zauzimali su rizičniji fondovi, a 25 posto niskorizični. Danas je taj omjer upravo obrnut i to dobro opisuje primjenu afiniteta do koje je došlo na domaćem tržištu", objašnjava Jurišić.
Ukupna imovina počela je opadati već u lipnju bez obzira na uzlazne trendove, kažu u PBZ Investu
Uzlazni trend
Hypo Alpe-Adria-Invest početkom godine temeljito je restrukturirao svoje fondove s ciljem ostvarivanja što viših prinosa tako da su usprkos teškim okolnostima na većini tržišta, zadovoljni rezultatima ovogodišnjeg poslovanja. Restrukturiranjem su ostvarili i nižu volatilnost i visoku likvidnost vrijednosnica u koje ulažu. "U tu svrhu uspostavili smo i sustav mjerila uspješnosti, benchmarka, s kojima uspoređujemo rezultate svakog od naših fondova. S obzirom da su naši fondovi, s krajem listopada, u skladu svog pojedinog benchmarka, zadovoljni smo s takvim razvojem događaja. Smatramo da je takav način upravljanja temelj za ostvarivanje prinosa koje naši klijenti očekuju", kaže Matej Modrovčić, član Uprave Hypo Alpe-Adria-Investa. PBZ Invest nije uvodio nikakve novosti već se žale na opadajuće trendove kao i ostali. Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora za korporativne komunikacije kaže kako je ukupna imovina počela opadati već u lipnju bez obzira na neke uzlazne trendove. "Rast imovine pod upravljanjem su, do lipnja, predvodili novčani fondovi, pozitivan trend je bio prisutan i kod obvezničkih fondova, no imovina dioničkih i mješovitih fondova, iako je imala rastući trend, isti je bio puno sporiji od rasta novčanih i obvezničkih fondova", objašnjava Dumančić.
(Tena Džodan)