Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene porasle 0,2 posto. Zbog baznog učinka, na godišnji je rast inflacije i dalje najviše utjecao rast cijena energije i prehrambenih proizvoda, iako je intenzitet godišnjeg rasta cijena nafte znatno oslabio u odnosu na prethodne mjesece, dok pritisak domaće potražnje na rast cijena i dalje uglavnom izostaje.
Naime, kako navode analitičari, ako se isključe cijene energije iz ukupnog indeksa potrošačkih cijena rast je iznosio 2,1 posto, a kada se isključe energija i prehrana rast iznosi tek 0,8 posto godišnje. U posljednjih nekoliko mjeseci rast cijena prehrane i bezalkoholnih pića se blago intenzivirao. U studenom su tako porasle za 4,5 posto godišnje.
Značajan doprinos rastu indeksa ostvarile su i cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva (+3,3 posto godišnje) te cijene duhana (+5,9 posto godišnje). Cijene odjeće i obuće i dalje negativno doprinose kretanju cijena na godišnjoj razini (-1,1 posto), dok su na mjesečnoj razini s porastom od 1,9 posto najviše pridonijele njihovom rastu.
Budući da bazni učinak rasta cijena nafte na rast indeksa potrošačkih cijena sve više slabi dok se više proizvođačke cijene u trenutnim uvjetima stagnacije ne uspijevaju preliti na krajnjeg potrošača, na razini cijele godine analitičari očekuju umjereni rast potrošačkih cijena, u prosjeku malo iznad 2 posto.
S obzirom da se ne očekuje bitniji oporavak domaće potražnje, kao ni značajniji rast cijena nafte na svjetskim tržištima, inflatorni će pritisci i u 2012. biti blagi. Štoviše, u očekivanju ponovnog ulaska u recesiju, a u slučaju neusklađivanja administrativno utvrđenih cijena s tržišnim uvjetima, inflatorni pritisci u prosjeku bi mogli i blago oslabiti, zaključuje se u RBA analizi.
(pd)