Joseph Stiglitz
Eventualno bi to, kazali su za srpski Press, bilo rješenje samo za gospodarske gigante poput Njemačke ili Francuske. Glavni ekonomist crnogorske središnje banke Nikola Fabris za Press je izjavio da je za Francusku i Njemačku poželjno da postoji viši nivo potrošnje jer to znači rast agregatne potražnje. Kod njih bi prevelika štednja, smatra Fabris, dovela u poteškoće tvrtke koje ne bi imala kome prodati svoje proizvode.
Stiglitz je, podsjetimo, izjavio kako su europske vlade uvođenjem fiskalne discipline potpisale pakt o zajedničkom samoubojstvu koji će izazvati kolaps njihovih ekonomija.
Međutim kada je Srbija u pitanju, potrošnja se ne smije oteti kontroli, poručuje Fabris u tekstu koji je u Pressu objavljen pod naslovom "Stiglitzov recept za propast Srbije. "Kako je Srbija već sada u blagoj recesiji, država bi trebalo ograničiti budžetski deficit na tri posto, jer bi njegovo širenje značilo rast duga. A kako je sada minus u blagajni veći, to znači da treba još više štedjeti", poručuje. S njim se slaže i profesor Ekonomskog fakulteta Ljubomir Madžar, koji ističe da Stiglitzov savjet u Srbiji ne treba primijeniti. "Kod nas je potražnja veća od ponude, što pokazuje i visok vanjskotrgovinski deficit. Ako Srbija ne bi štedjela, imali bismo veći nered u gospodarstvu", kazao je, dodavši kako je štednja potrebna da bi se potaknulo investiranje u gospodarstvo, "jer je to jedini način da se poboljša ekonomska situacija u zemlji". Ekonomist Miroslav Zdravković djelimično se slaže da je štednja u EU kontraproduktivna, ali rješenje vidi u većoj kontroli međunarodnih financija.
Podsjetimo da su sličnu reakciju na poruke koje dolaze iz SAD-a, da ne treba štedjeti, nego trošiti, imali i hrvatski ekonomski stručnjaci. Upitan može li se razmišljanje o štednji kao nečemu čemu ne treba pribjegavati u vrijeme krize primijeniti i na Hrvatsku, Ivo Družić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, za Poslovni.hr kazao je kako to uvelike ovisi o razini na kojoj je neko gospodarstvo, onoj pune zaposlenosti ili velike nezaposlenosti, "a Hrvatska ima problem endemske nezaposlenosti". Mladen Ostrički, direktor tvrtke Rast, kazao nam je kako postoji ključna razlika između štednje u SAD-u i Europi u odnosu na štednju u Hrvatskoj. "Točno je, Amerikanci jesu zastupnici te teorije da treba poticati potrošnju, a ne štednju", komentirao je, dodavši ipak kako se to ne može odnositi i na Hrvatsku.
Poslovni.hr cijenjenim čitateljima preporučuje sljedeće članke vezane uz temu:
Stiglitz: Europa sklopila pakt o samoubojstvu!
S&P može SAD-u reći ‘Više trošite, manje štedite’, ali ne i Hrvatskoj
(pd)