Registracija na portal Poslovni.hr je besplatna. Registracijom postajete dio najveće regionalne poslovne i financijske internet zajednice. Članovi se mogu povezivati s drugim članovima portala koristeći komunikacijske alate (forum, privatne poruke, liste prijatelja i dr.)
Kako bismo Vam poslali novu lozinku, molimo Vas da unesete e-mail adresu koju ste koristili prilikom registracije na portalu.
14. listopad 2011.| Rato Petković,VLM
Srpski tajkuni ostali su usamljeni u ideji da se preko crnogorske luke izgradi srpski izlaz na more jer su drugi pravci jeftiniji i brži
Nakon što je Miodrag Kostić, vlasnik MG grupe, aktualizirao ulaganja u rekonstrukciju pruge Beograd - Bar, uslijedila su reagiranja srpskih ekonomista prema kojima je ta investicija beskorisna za Srbiju. Crnogorska luka Bar, koju namjeravaju kupiti srpski biznismeni, nema osobitu važnost za srpsko gospodarstvo jer je ono okrenuto prema lukama u Rijeci, Kopru i rumunjskoj Constanzi, kažu ekonomisti. Na nagovor prethodne srpske vlade srpski tajkuni osnovali su konzorcij kako bi postali manjinski vlasnici luke Bar.
U riječku luka mogu uploviti brodovi s najvećim teretom/PXL Taj poslovni potez u međuvremenu je pao u zaborav jer se pokazalo da srpski tajkuni nemaju potreban kapital. Kostićeva inicijativa o ulaganju državnoga kapitala u rekonstrukciju pruge srpski ekonomisti smatraju nepotrebnim rasipanjem sredstva proračuna, koji je ionako u dubokom deficitu od 140 milijuna eura pa je u tijeku parlamentarna rasprava o rebalansu. Za srpsko gospodarstvo riječka luka je za sada najpogodnija jer u nju mogu uploviti brodovi s najvećim teretom, a usto se do nje stigne brže nego do crnogorske luke. Riječka je luka na prvome mjestu po intezitetu korištenja, a preko Omišlja i Janafa u Srbiju se doprema i ruska nafta. Za Srbiju je i solunska luka pogodnija za izlazak na more jer je riječ o pogodnijem terenu za gradnju željezničkog i cestovnog pravca prema tom grčkom gradu od Bara.Ekonomski konzultant Mahumut Bušatlija kaže da barska luka raspolaže s malim godišnjim kapacitetom od 2,5 milijuna tona robe, a osim toga u nju ne mogu uploviti veliki brodovi. Bušutlija smatra da država ne bi trebala financirati poslovne planove tajkuna. Oni se u krizi nisu pokazali sposobni, nego su zapali u goleme dugove zbog kojih su morali prodavati tvrtke misleći pritom na Miroslava Miškovića, Zorana Drakulića, Đorđija Nicovića, Slobodana Vučićevića... Bušutlija poručuje tajkunima da, kane li ući u vlasničku strukturu barske luke, sami financiraju obnovu pruge, a ne da traže državna sredstva. Istini za volju, tajkuni su u projekt uvučeni na nagovor bivših vladajućih struktura, a sada su ostali usamljeni tako da njihov apel ne dopire do ušiju sadašnje vlade. U predstojećoj predizbornoj kampanji Srpska napredna stranka kao adut kani ubaciti solunsku luku kao strateški cilj srpskoga gospodarstva. Postoji zamisao prema kojoj bi se gradio riječni pravac od Dunava preko velike Morave i Vardara do Soluna. Ta se investicija procjenjuje na više desetaka milijardi eura, a pretpostavlja se da bi za gradnju bile zainteresirane Njemačka i ostale podunavske zemlje.
Facebook Croportal MySpace Delicious
Komentiraj članak Podijeli s drugima Pošalji članak Rss Ispiši članak Smanji slova Broj glasova: 0 | Prosjek: 0%