Europa prednjači
Izvozno orijentirana hrvatska brodogradnja je dio svjetske brodogradnje, s kojom dijeli dobro i zlo. Razdoblje od 2000. do 2007. može se opisati kao "zlatna era svjetske brodogradnje" jer se tada knjiga narudžbi brodova učetverostručila. Međutim, težište svjetske brodogradnje pomiče se već duže vrijeme s europskih na azijska brodogradilišta (Južna Koreja, Kina, Japan i Tajvan). Globalna kriza 2008. drastično je smanjila narudžbe brodova u cijelom svijetu. Stoga se, osobito u Europi, traže rješenja u diverzifikaciji proizvodnje koja bi omogućila preživljavanje brodogradilišta. Ta rješenja se najčešće nalaze u sinergiji brodogradnje i energetike, ponajprije u propulzivnim granama, kao što su gradnja postrojenja obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane i solarna energija). Od 2003. do 2010. knjiga narudžbi i tonaža naručenih brodova su se raspolovile. Hrvatska država subvencijama pokriva velike gubitke brodogradnje, a u pristupnim pregovorima Europska unija je od Hrvatske zatražila da ukine subvencije brodogradnji. Hrvatska Vlada odlučila je privatizirati hrvatska brodogradilišta, ali još nema rezultata. Uloga energetike u suvremenom svijetu raste zbog problema energetske sigurnosti, zaštite klime i okoliša te oscilirajućeg rasta cijena fosilnih goriva. Posljednjih 40 godina zabilježena su tri "naftna šoka" (drastičan rast cijena nafte i ostalih fosilnih goriva) 1973., 1979. i 2008. godine. Oni su imali ozbiljne posljedice na život ljudi i gospodarstvo. Nakon trećega naftnog šoka izbila je globalna kriza s još nesagledivim posljedicama. Od 1990-ih u prvi plan zaštite okoliša izbijaju klimatske promjene, čiji je glavni uzročnik energetika, odnosno izgaranje fosilnih goriva u energanama i motornim vozilima. Zbog tih i drugih problema (naftna nesreća u Meksičkom zaljevu) ubrzava se proces prijelaza s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, uz povećanje energetske efikasnosti. To se očituje sve većom gradnjom vjetroelektrana i postrojenja solarne energije, osobito u Europi, čak i u kriznoj 2009. godini. Prema procjeni Europske ekološke agencije (EEA), ekonomski konkurentni potencijali vjetroelektrana u državama EU 27 premašuju relevantnu potrošnju električne energije, za tri puta u 2020. i čak sedam puta u 2030. godini. Slična je situacija i kod solarne energije, kako za proizvodnju električne energije, tako i za proizvodnju toplinske energije.
Ovisni o fosilnim gorivima
Energetska politika EU 27 do 2020. sadrži cilj 3 x 20%, tj. smanjenje emisija stakleničkih plinova za 20%, povećanje udjela obnovljivih izvora energije za 20% i povećanje energetske efikasnosti za 20%. Hrvatska energetika je pretjerano ovisna o fosilnim gorivima, osobito o nafti i prirodnom plinu, koji u ukupnoj energiji sudjeluju s oko 75%, dok je njihov udio u EU 27 samo oko 60%, a u svijetu svega oko 55%. Uvozna energetska ovisnost Hrvatske sa 60% veća je nego u EU 27, a energetska efikasnost Hrvatske je 12% manja nego u EU 27. Peta verzija Energetske strategije Hrvatske iz 2009. pretežno je uvozno orijentirana, podcjenjujući domaće energetske potencijale obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti. Energetski potencijali vjetroelektrana znatno premašuju današnju instaliranu snagu elektrana u Hrvatskoj. To zorno pokazuje katastar koji se vodi u Ministarstvu gospodarstva. U njemu su prijavljeni projekti kopnenih vjetroelektrana u Hrvatskoj, čija ukupna snaga premašuje današnju snagu elektrana u Hrvatskoj za 50%, a projekciju iz Energetske strategije čak za pet puta. Niz država s razvijenom brodogradnjom krenuo je sinergijom brodogradnje i energetike kao što pokazuju sljedeći primjeri. Njemačka je preorijentirala brodogradilišta Husum i Emden na proizvodnju vjetroelektrana, a izgradila je brod na dopunski vjetropogon i brod na solarni pogon. Danska tvrtka Vestas prenamijenila je brodogradilište u Ringobingu za proizvodnju opreme za vjetroelektrane, a isto planira i za brodogradilište Odense. Velika Britanija preorijentirale je brodogradilišta Harland&Wolff i Newcastle za proizvodnju vjetroelektrana. U SAD-u je brodogradilište Christensen osnovalo odjel za proizvodnju elemenata vjetroelektrana, a brodogradilišta države Virginia stvorila su koaliciju za promociju morskih vjetroelektrana. I norveška brodogradilišta pripremaju se proizvoditi vjetroelektrane, a Južna Koreja preusmjerava poznate tvrtke Hyundai i Daewoo na proizvodnju vjetroelektrana i solarnih modula.
Slabiji od svjetskog prosjeka
U Hrvatskoj je prvu vjetroelektranu skromne snage od 22kW izgradio Uljanik TESU Pula 1988. godine. Nakon 20-ak godina nastavljena je gradnja vjetroelektrana u Hrvatskoj. Krajem 2009. bilo je u pogonu oko 25 MW, ili oko 6W po stanovniku, što je četiri puta manje od svjetskog prosjeka ili čak deset puta manje nego u Danskoj. Sinergija brodogradnje i energetike diverzifikacijom proizvodnje na područje vjetroelektrana i ostalih obnovljivih izvora energije olakšala bi izlazak iz krize hrvatske brodogradnje, uz ostvarenje i mnogih koristi kao što su očuvanje zaposlenosti i smanjenje onečišćenja okoliša, uz lakše ispunjavanje međunarodnih obveza u tome području, poboljšanje vanjskotrgovinske bilance zbog smanjenja uvoza fosilnih goriva, brži razvoj manje razvijenih područja s velikim potencijalom za obnovljive izvore energije, povećanje energetske sigurnosti, itd. Za ostvarenje sinergije hrvatske brodogradnje i energetike nužno je ukloniti neke prepreke, što znači da treba povećati prijamni kapacitet električne mreže za izvore energije kakvi su vjetroelektrane i solarna energija, ukinuti zakonsku zabranu gradnje vjetroelektrane na otocima i u priobalnom pojasu, dopuniti Energetsku strategiju uključivanjem energetskog potencijala morskih vjetroelektrana itd. Sinergija brodogradnje i energetike na bazi svjetskih iskustava predstavlja realnu mogućnost izlaska iz krize hrvatske brodogradnje.
Vladimir Potočnik, nezavisni konzultant za energiju i okoliš. Jedan je od sudionika nedavno držane konferencije 'Business as unusual - put k zelenoj ekonomiji' Zaklade Heinrich Böll