Širenje ovisi o tržištu
Mnogo upita kupaca dolazi iz Istre u kojoj za sada Spar nema nijedno prodajno mjesto. Istrani poznaju njihove trgovine preko marke Despar. Ponavljam, dodaje Fenzl, da će ključni utjecaj na dinamiku otvaranja novih prodajnih mjesta imati recesija i razvoj situacije na financijskom tržištu. Sparovi supermarketi i Intersparovi hipermarketi međusobno nisu konkurencija i nije isključeno da će u budućnosti i u gradovima u kojima imaju već hipermarkete otvarati nove supermarkete kao što je slučaj u Zadru. Spar je nadalje spreman i na akvizicije, a na taj način su i preuzeli Ipercoopove hipermarkete što je bio vrlo dobar potez. Međutim, sve dok netko nije na prodaju, ne može ga se kupiti, zaključuje Fenzl. U Sparu su vrlo zadovoljni postignutim u proteklih pet godina. Investirali su oko 200 milijuna eura i zauzeli oko tri posto tržišnog udjela. Fenzl napominje kako je tri posto za njih jako puno jer su otvarali hipermarkete u gradovima gdje je godinama prije bila otvorena većina trgovačkih lanaca. Kaže: “Daleko je lakše izgraditi zgradu, u njoj otvoriti trgovinu i staviti robu na police nego učiniti da kupci dođu i ostanu. Tek nakon otvorenja počinje borba, pogotovo ako na tržište ulazite nakon svih ostalih. Želite li imati kupce u trgovini, morate imati bolji i veći izbor, bolje cijene, ljubaznije osoblje, čišći i ljepši prostor. I na tome morate ustrajati.” Koliko god situacija bila nestabilna, Spar će se i dalje širiti. Recesija i pad kupovne moći mogu opteretiti ili usporiti razvojne planove, ali ne možete reći: “Sad je dosta, nećemo ići dalje”, poručuje prvi čovjek Spara u Hrvatskoj. Spar je do sada otvorio četiri trgovine u trgovačkim centrima, a to su Intersparovi hipermarketi u Zadru, Sisku, Osijeku i Retkovcu. Ostalih 11 hipermarketa i tri supermarketa otvoreno je u sklopu drugih trgovačkih centara i poželjan su najmoprimac jer uredno plaćaju obveze i može se na njih dugoročno računati.
Teška i 2011.
Istina, dodaje glavni direktor Spara Hrvatska, kriza je utjecala na prodaju, na smanjenje investicija te je samo potencirala stare probleme s naplatom dugovanja. Situacija se neće poboljšati ni u 2011. i čak se predviđa smanjenje broja zaposlenih i dodatan pad privatne potrošnje. Što se tiče njihovih poslovnih rezultata za 2010., oni će biti u okviru očekivanog, odnosno planiranoga gubitka.
Potrošnja
Dug oporavak
“Čak i ako dođe do blagog rasta BDP-a i ako Hrvatska uspije tehnički izaći iz recesije, to neće nužno značiti da nije više u krizi. Konačno, Hrvatska je bila u recesiji i prije nego je to bilo javno obznanjeno. Mislim da će za veći oporavak koji će se osjetiti na potrošnji trebati još neko vrijeme”, rekao je Fenzl.