Josip Boban, predsjednik Uprave AD Plastika/PXL
Poticaji i velikima
Napominje da važnim smatraju i uvođenje, za početak, kroz pilot-projekt tzv. grant sheme za razvojne projekte za velike tvrtke kako bi se i tako osigurala njihova konkurentnost i inovativost, što, primjerice, ima Slovenija. "Preskočili smo niz pitanja, od kliznog tečaja do problema brojnih propisa koji su velika kočnica za poslovanje", objašnjava Hodak i prenosi očekivanja klastera da će napokon doći do smanjenja, odnosno uklanjanja neporeznih davanja.
S druge strane članice klastera traže smanjenje stope poreza na dobit sa 20 na 15 posto. Stopa poreza na dobit je niža u nekim zemljama u okruženju, a konkretno najviše ulagače provocira Srbija koja je uvela stopu od 10 posto. U klasteru smatraju i da bi HBOR pri kreditiranju razvojnih projekata trebao spustiti kamatu s četiri na najviše jedan posto. Razvojna bi banka trebala pod istim uvjetima, tvrde, osigurati sredstva koja su nužna za financiranje razvojnih projekata koji će se jednim dijelom financirati iz fondova EU.
Bitka za konkurentnost
Ako se tako ne riješi, Hodak upozorava da će mnoge tvrtke ostati bez sredstava fondova EU iako na njih računaju. U klasteru još smatraju i da treba povećati (sa 200.000 na 500.000 eura) iznos poticaja investicija koji poduzetnici dobivaju projektom MINGORP-a "Jačanje međunarodne konkurentnosti". Rezultat svega, prema Hodaku, bio bi mjerljiv kroz porast novoproizvedene vrijednosti i povećanje izvoza industrijskih proizvoda. Naime, riječ je o poslovno uspješnim tvrtkama sa 3000 radnika i 200 mil. eura prihoda godišnje, od čega 90 posto ostvaruju na stranim tržištima. Budući da surađuju s najvećim proizvođačima automobila, moraju se boriti za poslove povećanjem svoje konkurentnosti, a velik broj tvrtki nema više prostora u unutrašnjim rezervama.
Klasteri
Pet milijuna kuna potpora
Prema nekim podacima u Hrvatskoj danas djeluje više od 70 klastera u raznim područjima, a dobivaju potporu od MINGORP-a kroz javni natječaj, navodi Hodak i dodaje da je u pravilu riječ o ukupnom godišnjem iznosu od pet milijuna kuna. "Ta su sredstva nedovoljna za učinkovitiju potporu razvoja klastera. Trebalo bi ih povećati te uvesti preciznije kriterije i metodologiju za njihovo dodjeljivanje."