30. studeni 2011.

Slaba likvidnost domaćeg tržišta ulagače okreće stranim tržištima

Iako domaće tržište nudi fundamentalno primamljive prilike, likvidnost je kriterij koji uvelike otežava investicijske odluke

Danas su ulagači ipak informiraniji, educiraniji te spremni postaviti svoje ciljeve u realne okvire Danas su ulagači ipak informiraniji, educiraniji te spremni postaviti svoje ciljeve u realne okvire Ova je godina na domaćem, ali i svjetskim tržištima kapitala bila izuzetno izazovna. Svaki ulagač tražio je svoju nišu i tržiše na kojem je mogao zaraditi. Miroslav Jurišić iz Erste-investa kaže kako je domaće tržište vrlo slabo likvidno pa su ulagači atraktivnije prilike tražili pretežno na stranim tržištima. Uslijed izrazito ekspanzivne monetarne politike u prvoj polovici godine dominirale su teme povezane s inflacijom i najbolje su prolazile kompanije u primjerice, energetskom sektoru i prehrambenoj industriji. Općenito one na čije bi se poslovanje pozitivno odrazila inflacija. "Međutim, kako je u drugoj polovici godine došlo do usporavanja globalnog rasta i smanjenja očekivanja, u prvi plan vratile su se defanzivnije, globalno prisutne tvrtke velike kapitalizacije i značajnijeg dividendnog prinosa takozvane blue chips tvrtke", kaže Jurišić. Smatra da će se ti trendovi iz nastaviti i 2012. godine, a ulagači bi se trebali kvalitetno informirati, realno procijeniti svoju financijsku situaciju i odrediti dostižne ciljeve. "U vrijeme euforije na tržištu bio je prisutan veći broj ulagača koji su htjeli u vrlo kratko vrijeme ostvariti vrlo visok prinos, a da se nisu informirali o mogućim rizicima takvog ulaganja. Posljedica toga je bio naglašen pad tržišta zbog naglašene nervoze koja je uslijedila ulaskom u krizu", objašnjava Jurišić.

Kriza povjerenja
Vjeruje da su danas ulagači ipak informiraniji, educiraniji te da su spremni postaviti svoje ciljeve u realne okvire. To znači da se za potencijalno viši prinos potrebno odreći sredstava na duži rok, pažljivo procijeniti trenutak ulaska, imati tolerancije prema tržišnim oscilacijama i dovoljno strpljenja. Ukoliko tolerancija prema riziku nije visoka i želimo zaštiti vrijednost svog ulaganja, Jurišić kao alternativu nudi ulaganja u novčane i obvezničke fondove."Dok se ne riješi kriza povjerenja unutar eurozone, u fokusu će i dalje ostati najsigurnije vrste imovine poput zlata i nekih državnih obveznica, a pritom treba voditi računa o kojim je državama riječ", govori Radovan Abramović iz Allianz Investa. Ulagačima savjetuje da prouče oscilacije na tržištima kapitala koje su izrazito pojačane tijekom turbulentnih vremena. "To predstavlja opasnost koliko i priliku, a treba voditi računa i o maksimalnom iznosu koji ste spremni riskirati, imati stop-loss scenarij, te disciplinu u provođenju svoje investicijeske strategije", objašnjava. Neki su i ove godine uspješno poslovali pa najvećim pobjednicima proglašava one koji su kupovali najsigurnije vrste imovine, poput na primjer njemačkih dugoročnih državnih obveznica čije su cijene trenutno na rekordnim razinama. S njim se ne slaže Hrvoje Šajković, iz KD Investments koji smatra da će tržište dužničkih vrijednosnih papira i tržište zlata biti manje atraktivna. "Smatramo kako su upravo portfelji naših pet fondova već sada izloženi na tržištima od kojih se u narednom razdoblju očekuje oporavak i rast", kaže Šajković.

Sklonost prema riziku
Također, kaže kako ove godine uopće nije bilo atraktivnih tržišta s obzirom na prinose svih hrvatskih fondova i upozorava ulagače da pri sljedećim ulaganjima prvenstveno vode računa o svojim sklonostima prema riziku, raspoloživim sredstvima i vremenskom trajanju ulaganja. Ulaganje u fondove trebao bi biti dugoročan projekt za svakog ulagača gdje je svakome omogućeno da povremenim manjim ulozima kroz duže vremensko razdoblje, uz potencijal tržišta kapitala, akumulira značajniji iznos. Upravu u tu svrhu svojim su klijentima ponudili način ulaganja pod nazivom "Investicijski plan". Radi se o ulaganju u kojem su prepoznate navedene karakteristike kontinuiranog ulaganja manjih sredstava, odnosno obročne uplate u njihove fondove. Da su ulaganja u njemačke državne obveznice bile dobar pothvat, osim Abramovića smatra i Darko Brborović iz OTP Investa. Kaže kako je ova godina donijela dobre rezultate svima onima koji su tipovali na državne obveznice, a posebice onih zemalja koje tržište percipiraju kao sigurne. Osim Njemačke to su i američke obveznice. Sljedeća godina pak ovisi o scenariju globalnu ekonomije. Smatra da će ulaganje u imovinu manjeg rizika imati bolji prinos ako se eskalacije europske dužničke krize nastave i dođe do daljnjeg usporavanja, a u slučaju da se situacija donekle stabilizira tada bi dionice mogle biti dobitnik.

"Posebice je važno da se smire inflatorni pritisci u zemljama u razvoju kako bi njihove vlade bile u poziciji da dodatno pruže podršku gospodarstvu putem paketa ekonomske pomoći čemu smo bili svjedoci krajem 2008. i početkom 2009. godine", govori Brborović.Pomoć od Vlade očekuje i Matej Modrovčić, član Uprave Hypo Alpe-Adria-Investa. "Ukoliko bi godina pred nama donijela makar stabilizaciju stanja u eurozoni, dosta su dobri izgledi da bi u takvom okruženju dionice i razvijenih i zemalja u razvoju ostvarile dosta dobre stope povrata. Razlog treba prvenstveno treba tražiti u činjenici da poduzeća usprkos visokoj neizvjesnosti i sporim stopama rasta gospodarstava uspijevaju ne samo biti profitabilna već te profite i povećavati. K tome, trenutno se trguju po, povijesno gledano, vrlo niskim valuacijama. Takva kombinacija uvjeta se, pokazala se kao dobro vrijeme za ulazak u tu klasu imovine. Međutim, za domaće tržište puno će važniji biti prvi potezi nove vlade."

Odluke o investiciji
S druge pak strane, kada bi se ovakav "stabilizacijski" scenarij odigrao to bi bilo loše za najsigurnije vrste imovine kao što su njemačke ili američke državne obveznice i vjerojatno za zlato. Iz Raiffeisen Investa smatraju da će neki značajniji pozitivni pomaci ovisiti prije svega o gospodarskoj situaciji u zemlji, smanjenju nezaposlenosti, novim gospodarskim aktivnostima i što je bitno pozitivnim signalima s globalnih tržišta. Također , jedan od bitnijih čimbenika koji nedostaje na domaćem tržištu je kažu likvidnost. Iako domaće tržište nudi fundamentalno primamljive prilike, likvidnost je kriterij koji uvelike otežava investicijske odluke.

(Tena Džodan)

Fondovi - prospekt i statut PBZ-a

Rizik tržišta kapitala
"Perspektiva tržišta kojem teži Prospekt i Statut PBZ Invest fonda je osnovna odrednica ulaganja. Problemi koji za sada opterećuju neku regiju, u slučaju mudrog odabira, mogu kroz uobičajeni horizont ulaganja koji inače karakterizira dioničke i mješovite fondove biti atraktivni onima koji su spremni nositi rizik tržišta kapitala", govori Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora za korporativne komunikacije. Vjeruje kako će onima s kratkoročnim viškovima likvidnosti i dalje vjerojatno ostati zanimljivi novčani fondovi jer je financijsko tržište u Hrvatskoj i dalje stabilno te se ne očekuju poremećaji.

Niste pretplatnik?

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (0)

Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku