Naime, u 14.42 prema njujorkškom vremenu indeks Dow Jones je u samo šest minuta pao za 600 bodova što je bio najveći pad u jednom danu u 114-godišnjoj povijesti indeksa. Do 15.07 situacija je ispravljena, no taj takozvani “flash crash” bio je neočekivan, golem i zastrašujuć, ali ono što daleko najviše zabrinjava je što su nedavna istraživanja pokazala da se takvi događaji redovito događaju i to na tako visokim brzinama da ih se uopće ne registrira na redovitim tržištima, premda sa sobom nose potencijalno vrlo neugodne posljedice na stabilnost samog tržišta, piše Wired.
Analiza koja je obuhvatila burzovne podatke o trgovanjima u razdoblju od 2006. – 2011. bila je toliko podrobna da se trgovanje pratilo na razini milisekundi. Na razini ispod 950 milisekundi na kojoj se odvija automatizirano računalno trgovanje koje je toliko brzo da mešetari ne mogu niti reagirati dogodilo se ni manje ni više nego 18 520 pada sustava. Autori studije prozvali su te događaje “financijskim crnim labudovima” premda zbog učestalosti pojave tih događaja teško da ih se više može okarakterizirati kao “crne labudove”.
Štoviše, ti su se događaji zbili u obrascima koji nisu odgovarali obrascima tržišta u drugim vremenskim razdobljima, odnosno kao da je automatizirano računalno trgovanje stvorilo novi svijet u kojem standardna pravila više ne vrijede te koji je naseljen algoritmima i jedva razumljiv samo ljudima koji su ga načinili. I tu je najveći problem s tim sustavima jer razmjer u kojem taj svijet utječe na naš (veća mogućnost pada sustava poput onog 2010. ili utjecaj na volatilnost tržišta) još nije točno određen i shvaćen.
Sve donedavno, trgovanje na burzama isključivo je počivalo na osobama u fizičkom obliku (sjetite se samo brojnih fotografija Wall Streeta i drugih burzi), no nakon što je SEC 1998. odobrio uporabu elektroničkih sustava trgovanja, računalni programi postali su ravnopravni ljudima.Ti su programi načinjeni da mogu trgovati golemim volumenima dionica, obveznica i drugim financijskim instrumentima na nevjerojatno velikim brzinama i tako maksimalno iskorištavaju promjene cijena i smjera kretanja tržišta. Danas se procjenjuje da oko 70 posto svih trgovanja dionicama izvedu računalni programi. Zapanjujuć je podatak da suvremeni mikročipovi načinjeni posebno za visokofrekventna trgovanja mogu pripremiti prodaju za 0,00000074 sekundi, a za Ripleyjevu je rubriku Vjerovali ili ne činjenica da se izrađuje novi transatlantski kabel vrijednosti 300 milijuna dolara samo kako bi se vrijeme transakcija između New Yorka i Londona smanjilo za 0,006 sekundi.
Brojna istraživanja računalnih programa još uvijek nisu uspjela točno odrediti zašto dolazi do tih padova sustava. Neki smatraju da ti padovi odražavaju razlike između automatiziranih i ljudskih trgovanja jer ljudi imaju više različitih strategija trgovanja dok će računala “žrtvovati raznolikost nauštrb brzine”. Problem s računalnim programima je što imaju vrlo malo različitih strategija trgovanja pa bi mogli postati ranjivi na efekt krda unutar globalnih sustava. Još jedna zanimljivost je što 10 dionica najpodložnijih strelovitim usponima i padovima su mahom one iz financijskog sektora, a listu predvode Morgan Stanley, Goldman Sachs i Wells Fargo.
Neke od predloženih mogućnosti za rješavanje gore navedenih pada sustava su bolji nadzor pa su tako američki regulatori nakon pada 2010. uveli takozvane “sigurnosne prekidače” koji automatski prekidaju trgovanje ako cijena dionice prebrzo i previše padne. Drugo rješenje na kojem se radi je uvođenje novih algoritama u sustave koji bi usporili trgovanje, odnosno omogućili trgovanje u razmacima, primjerice jednom u sekundi ili jednom u minuti.
Međutim, i dalje ostaje temeljni problem ovih automatiziranih sustava trgovanja, a to je što ih nitko u potpunosti ne razumije što će pokušaje iznalaženja dobrog i trajnog rješenja dodatno zakomplicirati i otežati, a do tada je pitanje koliko novih “flash crasheva” će se zbiti.
(pd)