Chuck Feeney svoje je bogatstvo podijelio još za života
Ali, Zlatan se želio razmetati prestižnijim automobilom. Jer, što će mu godišnja plaća od deset milijuna eura, ako ga prolaznici ne vide u Ferrariju!? Doista, zašto biti bogat, ako se ne možeš praviti važan? Čemu služe milijuni i milijarde, ako ih ne namjeravaš okolini nabijati na nos? Cijele se grane industrije bave stvaranjem elitnih i prestižnih proizvoda i usluga, kojima se izaziva tuđa zavist. Malo je onih koji raspolažu s velikim sredstvima a dijele moralne vrijednosti Warrena Buffetta, Ingvara Kamprada i još nekolicine izrazito štedljivih milijardera. Skupina bogataša toliko ekonomično raspolaže svojim imetkom da izaziva čuđenje među kolegama i kod običnog svijeta. Svaki je od njih težak milijarde, no to ne biste mogli zaključiti na temelju njihovog odijevanja, kuća u kojima stanuju i vozila kojima putuju. Njihova umjerenost nije posljedica patološke škrtosti ni bolesnog straha od siromaštva, već prirodnog odsustva potrebe za razmetanjem.
Carlos Slim Helu mogao bi svake minute trošiti 1250 dolara idućih sto godina
Kartonski tanjuri na svadbi
Najbolji primjer je najbogatijeg čovjeka globusa, Meksikanca Carlosa Slima Helua (71). Telekomunikacijski i trgovački mogul, koji je proljetos po Forbesovoj procjeni imao 74 milijarde dolara imovine, mogao bi se komotno kretati Ciudad de Mexicom u zlatnoj kočiji. Mogao bi krstariti svjetskim morima u jahti veličine tankera. Mogao bi trošiti 1250 dolara svake minute idućih sto godina prije nego što bi ostao bez novca. No, Slima takvo rasipništvo naprosto ne "pali": nema privatni avion ni jahtu te stanuje u istoj kući zadnjih 40 godina. Vjerojatno dovoljno zadovoljstva u čitanju papirnatih izvještaja kretanja dionica desetaka njegovih kompanija. Kažemo u papirima, jer Slim ne rabi ni računalo. "Sinovi su mi pokazali gdje se pali i gasi. Dalje od toga nisam išao", pošteno je priznao multimilijarder, čiji središnji ured krovne kompanije Grupa Carso odiše minimalizmom i skromnošću. Svijetli primjer pruža Indijac Azim Premji (66), koji živi ispod mogućnosti što mu ih nudi imovina od 17,1 milijardu dolara. Premji, vlasnik kompanije Wipro, koja pruža tehnološke usluge, osam je godina vozio Ford Escort prije nego što ga je mijenjao za Toyotu Corollu. Ni kad je obnovio vozni park autom srednje klase, nije promijenio naviku da na posao ide pješice. Na službenim putovanjima Indijom, leti ekonomskom klasom, odlazi u hotele s tri zvjezdice ili čak hostele, a odijeva se u konfekcijska odijela. Na svečanom ručku prilikom svadbe sina Rishada, hrana je služena na kartonskim tanjurima.
Ingvar Kamprad vozi stari Volvo, a jedini luksuz koji si priušti su dizajnerske kravate
U usporedbi s Premjijem i Slimom, Šveđanin Ingvar Kamprad (85) ima snažnijih motiva da bude jako štedljiv. To jest, ako je istina da njegovo bogatstvo iznosi skromnih šest milijardi dolara, koliko procjenjuje Forbes. Opet, švedski poslovni mediji tvrde da mu je vrijednost imovine desetak puta veća, pa bi se Kamprad mogao malo više opustiti. Osnivač Ikee obogatio se i proslavio prodajući cjenovno pristupačan namještaj širokim masama. No, ovaj veteran svjetskog biznisa vozi Volvo 240 GL iz devedesetih, leti ekonomskom klasom, izbjegava luksuzne hotele, rijetko nosi odijela i hrani se u skromnim restoranima. Dom mu je opremljen, dakako, Ikeinim namještajem. Štedljivost nameće i svojim službenicima tražeći od njih da printaju dokumente s obje strane papira. Ne radi se samo o nordijskoj štedljivosti, već i o poslovnoj filozofiji, s kojom se želi približiti ciljanom segmentu tržišta. "Ikeini kupci ne voze blještave aute niti odsjedaju u luksuznim hotelima", rekao je, priznajući da su povremene dizajnerske kravate jedini statusni simboli kojima pribjegava.
Novac dao bolnicama i školama
Tko ne simpatizira Warrena Buffetta, pronicljivog i razumnog ulagača iz Nebraske? Ovaj je prekaljeni poduzetnik slavan po politici kupovanja kompanija na dugi rok, umjesto špekulantskog prebacivanja novca iz dionica u dionice radi maksimalnog kratkoročnog profita. Buffett (81) je znamenit i po štedljivosti i po suprotstavljanju poreznoj politici republikanaca, inače tradicionalnih saveznika milijardera. "Prorok iz Omahe" oduševio je skromnije Amerikance nedavnom izjavom da bi trebalo podići porez na dobit, jer je nelogično na bogataši poput njega podliježu nižoj poreznoj stopi od njegove tajnice u Berkshire Hathawayu. Buffett izaziva divljenje moralno naprednijeg dijela svijeta i prezir primitivaca činjenicom da stanuje u umjereno skromnoj kući u Nebraski, koju je kupio 1958. za tridesetak tisuća dolara. Već i samo ustrajavanje na životu u nepopularnoj Nebraski neobično je za imućne Amerikance, a kamoli za jednog od najbogatijih građana svijeta. Njegova se racionalnost proteže i na vozni park, vozi neglamurozni model Cadillaca i na izbor jela, koju često naručuje iz lokalnih restorana brze hrane. Kad su ga pitali zašto nema, primjerice, jahtu, odgovorio je da "takve igračke uglavnom uzrokuju glavobolju." Izgleda i da se ne osjeća sasvim lagodno zbog toga što je vlasnik 39 milijardi dolara, pa se zavjetovao da će ostaviti gotovo sve humanitarnim zakladama, ponajprije Zakladi Meline i Billa Gatesa. Sličnu priču priča Buffettov sunarodnjak i vršnjak Chuck Feeney, suosnivač Duty Free Shoppersa. Irski Amerikanac leti ekonomskom klasom i ne razbacuje se novcem na odjeću i obuću. "Ne treba mi pretrpani ormarić za obuću. Ionako mogu nositi samo jedan par cipela", kazao je.
Djecu je odgojio u jednakom skromnom i radišnom stilu, nalažući im da zarađuju za džeparac radom preko ljeta. Ono što još jače zadivljuje je Fenneyjeva velikodušnost. Dok će Buffettove silne milijarde biti predane dobrotvornim organizacijama kad umre, Feeney je veći dio svog novca već darovao. U svoju Zakladu Atlantic Philanthrophies položio je devet milijardi dolara, od čega je pet milijardi već rasporedio korisnicima, kao što su škole, bolnice i istraživačke organizacije. Poklonio je i 610 milijuna dolara Cornellovom sveučilištu, u kojemu se školovao. Feeney je svojoj djeci i prvoj supruzi stavio na raspolaganje samo umjerenu količinu novca, a najmanji je iznos ostavio za sebe. Iako većina doživljava štedljivost milijardera kao vrlinu, izvjesnu vrijednost ima i prigovor da oni na taj način škode ekonomiji, držeći bogatstvo izvan novčanih tokova. Kad bi trošili više, pa i na luksuz, obim novca u opticaju bio bi veći te bi porasli prihodi proizvođača i davatelja usluga koje bi bogataši kupovali. Nabave li statusne simbole kao što su dragulji, umjetnine, jahte, avione, vile, otoke ili sportske klubove, dio plaćenog novca završit će i u rukama običnih radnika s dna hijerarhije. Ti će radnici od tog novca kupiti osnovne potrepštine, od čega će koristi imati i proizvođači te robe. Uz to, svaki legalno učinjeni utrošak stvara i poreznu obvezu, koja puni javne proračune. Kako god bilo, većina milijunaša i milijardera ne suzdržava se od potrošnje, pa ekonomija neće propasti zbog štedljivih "izroda" kao što su Kamprad, Buffett ili Slim. A moralnoj poruci koju odašilju o nepoželjnosti bahaćenja i rasipnosti pred stotinama milijuna siromašnih ionako nije moguće naći zamjerku.
Werner Goetz
Vlasnik DM-a porezni bi teret prelio na bogate
Drastičnan je potez njemačkog biznismena Goetza Wernera, vlasnika lanca trgovina DM, koji je svu svoju imovinu od 1,3 milijarde eura darovao u dobrotvorne svrhe, čime je praktično ostavio svoje sedmero djece bez nasljedstva. Goetz ne strahuje za nihovu egzistenciju svoje djece niti njihove karijere, jer im je osigurao vrhunsko obrazovanje i dobre poslovne veze. Ekscentrični je Nijemac poznat po velikodušnosti prema zaposlenicima DM-a, kojima godišnje daje 14 plaća. Glasovita je i njegova inicijativa za reorganizaciju javnih financija, tako da svaki građanin mjesečno ima zajamčenih tisuću eura za osnovne potrebe. Predlaže ukidanje ili svođenje na minimum poreza na dohodak i drugih davanja vezanih za rad te za drastično povećanje PDV-a. Tako bi se oporezivala samo potrošnja, a budući da bogati troše apsolutno najviše, na njih bi padao najveći dio poreznog tereta.
Biciklom na posao
Šišanje u kućnoj radinosti
Na tragu štedljivih kolega je i Jim C. Walton (63), jedan od nasljednika trgovačkog lanca WalMart. Težak 21,3 milijarde dolara, od oca je Sama naslijedio ne samo kompaniju, nego i štedljivost. Umjesto jurilica, vozi se u kamionetima. Ljubimac mu je Dodge Dakota, proizveden sredinom devedesetih. Nešto je manje umjeren američki kralj mobilne telefonije John Caudwell, bar što se tiče automobila - posjeduje Bentley i Ferrari. Tu mu ljubav ne možemo zamjeriti, jer je njegov prvi biznis bio automehaničarska radionica. Njegova se štedljivost očituje na druge načine: u mlađim je danima do 20 kilometara udaljenog ureda išao biciklom, odjecu kupuje u jeftinim trgovinama s konfekcijom i - ne ide brijaču! Šiša se sam kod kuće i ne pije skupa vina, tvrdeći da je svaka boca iznad 90 dolara bacanje novca. "Ne trebam trošiti da bih si podigao samopoštovanje", veli.