Sjeverozapadna Hrvatska – najkonkurentnija hrvatska regija

Autor: Poslovni.hr , 23. rujan 2008. u 15:30

Nacionalno vijeće za konkurentnost i Program Ujedinjenih naroda za Razvoj (UNDP) u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom predstavili su danas u Zagrebu istraživanje “Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2007”.

Kako se navodi u njihovom zajedničkom priopćenju, riječ je o istraživanju koje po prvi puta daje jasnu sliku o jakostima i slabostima triju regija, odnosno 21 hrvatske županije, o uzrocima regionalnih razlika te donosi preporuke za jačanje konkurentnosti gospodarstva na lokalnoj razini. Istraživanje je napravljeno prema metodologiji Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i Instituta za razvoj menadžmenta (IMD). Istraživanje je pokazalo kako su današnji problemi regionalne konkurentnosti Hrvatske slični problemima Europske unije, te da je za uspostavu učinkovitog sustava upravljanja regionalnim razvojem potrebno stimulirati rast, zaposlenost i inovacije te povećati socijalnu koheziju.

Ovim indeksom se po prvi puta prati i ocjenjuje konkurentnost triju NUTS 2 statističkih regija: Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i Istočna (Panonska), Jadranska Hrvatska te konkurentnost 21 županije (NUTS 3) unutar tih triju regija. Tako prema rezultatima rangiranja prvo mjesto zauzima regija Sjeverozapadna Hrvatska, slijedi Jadranska, a na trećem mjestu je regija Središnja i Istočna Hrvatska. Grad Zagreb, te županije Međimurska, Istarska, i Varaždinska su vodeće, dok se na začelju nalaze Vukovarsko-Srijemska, Požeško-Slavonska i Ličko-Senjska županija. Od deset županija koje imaju najniži rang konkurentnosti, osam županija ima više od 50 posto površine teritorija u područjima od posebne državne skrbi.

Podjela Hrvatske na tri regije sukladna je principima statističke agencije Europske unije EUROSTAT te je preduvjet za povlačenje sredstava iz EU fondova namijenjenih regionalnom razvoju. Provedeno mjerenje i rangiranje regionalne konkurentnosti polazi od ocjenjivanja kvalitete poslovnog okruženja i poslovnog sektora u regijama i županijama, a temeljem osam stupova konkurentnosti: demografija, zdravlje i kultura, obrazovanje, osnovna infrastruktura i javni sektor, poslovna infrastruktura, investicije i poduzetnička dinamika, razvijenost poduzetništva, razina ekonomskih rezultata i dinamika ekonomskih rezultata. Sve dosadašnje analize regionalne konkurentnosti temeljile su se isključivo na indikatorima bruto domaćeg proizvoda po stanovniku ili po stopi nezaposlenosti. Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske po prvi puta analizu temelji na 176 različitih indikatora te tako iznosi činjenice o stanju u glavnim područjima konkurentnosti hrvatskih regija i županija, prepoznaje njihove potencijale, ali i ograničenja i uzroke, pojašnjava se u priopćenju.

Tako je Središnja i Istočna Hrvatska u prosjeku najmanje konkurentna i trebat će najviše ulaganja da dostigne ostatak Hrvatske. Riječ je o posebno značajnim ulaganjima u poduzetništvo, poslovnu infrastrukturu i poticanje ulaganja. Prednost regije je razmjerno dobra obrazovanost. Jadranska regija ima dobre pokazatelje u području poslovnom okruženja, demografije i obrazovanja. Problemi regije leže u segmentima kvalitete infrastrukture i poduzetništva i to ponajprije u Ličko-senjskoj županiji. Sjeverozapadna regija konkurentnija je od drugih dviju, ali ima nekvalitetniji faktor obrazovanja. Najveća prednost ove regije je razvijenost poduzetništva, uz po- voljne pokazatelje demografije, zdravstva i kulturnih aktivnosti.

Kako je priopćeno, za jačanje regionalne konkurentnosti, između ostaloga, predlaže se osnivanje agencije za regionalni razvoj, jačanje međužupanijske suradnje, pokretanje centara za inovacije, jačanje suradnje sveučilišta, poslovnog sektora i regija/županija, klasterizacija u regijama, osiguranje potpune pokrivenosti Hrvatske širokopojasnom internetskom mrežom i drugo.

(pd)

Komentirajte prvi

New Report

Close