Najveći pad zadovoljstva zbog kupovne moći je u Lici i Slavoniji, kod manje obrazovanih i u ruralnim područjima. U budućnosti se očekuje značajniji pad u gradovima, pokazuju rezultati novog istraživanja Nacionalni indeks sreće (NIS) Banke, Hendala i Allianza.

Prije krize siromaštvo je bilo povezano s dugotrajnom nezaposlenošću pogađajući većinom niskokvalificiranu radnu snagu. Danas siromaštvo pogađa više razvijenije i urbane dijelove Hrvatske. Udio siromašnih koji žive u više razvijenoj sjeverozapadnoj ili jadranskoj regiji se povećao, dok je u manje razvijenoj središnjoj i istočnoj Hrvatskoj blago opao.

Najilustrativniji je primjer Siska, nekad snažnoga industrijskog grada čija je prerađivačka industrija izbrisana: Željezara je zatvorena, Herbos je u stečaju… Stoga se predviđa da će siromaštvo znatnije rasti u bogatijim sredinama zbog pada zaposlenosti u industrijaliziranim i urbanim regijama Hrvatske.

Istraživanja Svjetske banke prije i poslije početka krize pokazala je da je kriza poništila pomake u blagostanju građana Hrvatske u samo godinu dana. No, to će se u istraživanjima kvalitete života, poput Nacionalnog indeksa sreće vidjeti tek nakon duljeg vremena.

Kako je vidljivo na grafu, postoji mali pad, no kod kvalitativnih istraživanja nema velikih i naglih padova – već promjene trenda.

Nacionalni indeks sreće je kompozitni indeks od devet komponenti i njegova je opća razina stabilna, napominje se u priopćenju. Komponenta koja pokazuje standard građana je Pristup osnovnim životnim potrebama (pristup pitkoj vodi, novac za hranu, stanovanje, odjeću, zdravstvena skrb…) i ona se nalazi opće razine indeksa. Na skali od 0 do 100 bodova sve iznad 50 bodova je u ”zoni zadovoljstva”, a kako je ova komponenta na razini od oko 60 bodova mogli bismo zaključiti da su građani „dovoljno” zadovoljni u podmirivanj osnovnih potreba.

Pregled prema demografskim razlikama pokazuje da su građani regije Istre s Gorskim kotarom i Hrvatskim primorjem te Dalmacije imaju značajno bolje prosječne ocjene na komponenti podmirivanja životnih potreba od svih ostalih regija, slijedi Zagreb, na trećem mjestu je sjeverna Hrvatska. Najniže ocjene imaju regije Lika s Kordunom i Banijom te Slavonija. Gledano prema spolu žene su manje zadovoljne u odnosu na muškarce. Ispitanici višeg obrazovnog statusa značajno su zadovoljniji od onih nižeg obrazovnog statusa, pokazuje istraživanje.

(pd)