Proizvodnja hrane bi zbog rasta cijena u budućnosti mogla postati isplativ posao
Vukovar zanimljiviji
Iako područje ove županije predstavlja jedno od najzanimljivijih područja biljne i stočarske proizvodnje u Hrvatskoj, ipak se zemljom bolje trži u susjednoj Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ondje se, primjerice, za hektar nasada mladoga vinograda staroga dvije do tri godine treba platiti čak i do 18.000 eura. Prema službenim podacima osječke HGK, u Osječko-baranjskoj županiji nalazi se ukupno 239.423 hektara obradivih površina što predstavlja 8,9 posto ukupnih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj, a od toga je 145.055 hektara u privatnom vlasništvu. "Većina je farmera voljna kupiti državno zemljište koje se prodaje jer je povoljno kreditiranje putem banaka. Normalno je da se teži okrupnjivanju parcela, ali za takav pothvat nije financijski dovoljno snažan svaki poljoprivrednik. U tome poslu problem im predstavlja i nesređeno stanje u gruntovnicama koje se tiče državnoga zemljišta. Staračka domaćinstva koja raspolažu određenim brojem parcela zemlju najčešće ostavljaju svojoj djeci koja ju potom iznajmljuju jer se tim poslom ne planiraju ozbiljnije baviti.
Okrupnjivanje
Vjerojatno čekaju bolja vremena kada će cijena zemljišta porasti", tumači Antun Laslo. Najnoviji "puls" kupnje poljoprivrednoga zemljišta "opipali" su i u Slavonskoj banci d.d. kao članici Hypo-Alpe-Adria banke koja je svojim kreditnim linijama odlučila pratiti zahtjeve poljoprivrednika. Zainteresirani se kod njih mogu kreditno zadužiti do 10 godina uz poček do 2 godine koji nije obvezan. Za to vrijeme kamatna stopa se obračunava mjesečno, a kumulira se i plaća jednom godišnje. Ako je iznos kredita vezan uz švicarski franak, godišnja, promjenjiva kamatna stopa iznosi 4,50 posto, dok je uz euro 6,50 posto. Upravo kroz različite povoljne kreditne modele, primjerice HBOR-a ili SAPARD programa, Ernest Nad iz HGK-Županijske komore Osijek, kako je nedavno rekao, smatra da će se kristalizirati obiteljska gospodarstva koja će biti budući nositelji razvoja Hrvatske. Nad napominje kako su poljoprivrednici upravo u zemlji prepoznali svoju šansu, pa okrupnjivanjem žele doći do razine proizvodnje koja će im omogućiti siguran dohodak, dovoljne količine i proizvodnju za poznatoga kupca. S obzirom da je jedan od najvažnijih uvjeta HSS-a za koaliciju s HDZ-om oživljavanje sela, bit će zanimljivo pratiti kretanje cijena poljoprivrednog zemljišta u Slavoniji. Osim toga, cijena hrane u svijetu raste te bi poljoprivreda nmogla postati jedna od lukrativnijih poslova. Cijena poljoprivrednog proizvoda raste po puno većoj stopi od poljoprivrednog zemljišta. Jedan hektar poljoprivrednog zemljišta u Nizozemskoj vrijedi 50 000 eura, u Njemačkoj oko 20 000 do 25 000 eura. Poljska je administracija zbog straha od kupovanja zemljišta donijela niz mjera. Jedna je da se zemljište ne može prodavati strancima bez dozvole ministra unutarnjih poslova i ta će uredba ostati na snazi 12 godina.
Zagreb najskuplji
Istra je i dalje najskuplja regija kada je riječ o građevinskom zemljištu. Najatraktivnije lokacije uz obalu dostižu vrtoglavih 500 eura po četvornome metru, a takvih je najviše oko Umaga, i tu cijenu drži cijeli pojas kilometar od obale. Cijene građevinskih zemljišta u Istri i dalje rastu, dok u Dalmaciji stagniraju i nisu se mijenjale od prošloga ljeta. Međutim, slobodne građevinske zemlje i u Dalmaciji je sve manje pa je za pretpotstaviti da će one rasti još neko vrijeme. Ipak, očekuje pad cijene nekretnina u Hrvastkoj. Zagreb ima daleko najviše cijene zemljišta od bilo kojeg grada u Hrvatskoj, dok je najmanje zanimanja za građevinske parcele i dalje u Slavoniji.