17. ožujak 2010.
Saborska većina protiv SDP-ova prijedloga zakona o rokovima plaćanja obveza
Iako su se svi saborski klubovi složili da je nelikvidnost velik problem u Hrvatskoj, vladajuća većina poslijepodne nije podržala SDP-ov prijedlog zakona o rokovima plaćanja obveza državnih i javnih poduzeća, državnog proračuna i drugih državnih institucija, ističući kako je riječ o parcijalnom rješenju.
U cilju sprječavanja rastuće nelikvidnosti u državi, SDP predlaže da se zakonom utvrde rokovi u kojima se moraju podmiriti obveze - za državna i javna poduzeća te poduzeća s najmanje 25 posto udjela države taj bi rok bio 60 dana, a za državni proračun i druge državne institucije 30 dana. Predstavljajući prijedlog, Slavko Linić kazao je kako problem likvidnosti raste još od druge polovice 2008. godine, a broj subjekata koji su insolventni i broj radnika koji rade u takvim tvrtkama u ovom je trenutku sve veći.
Stoga je vladajućima zamjerio što je SDP-ov prijedlog pred zastupnike došao tek sada, a u proceduru je upućen još u lipnju prošle godine. "Bilo je neophodno raspravljati i ranije o tom zakonu zbog ozbiljnosti situacije", kazao je Linić, ustvrdivši da je u trenutku upućivaja prijedloga zakona ukupna nelikvidnost iznosila oko 20 milijardi kuna, a kao tvrtke koje su najviše kasnile naveo HEP, Inu, te brodogradilišta kod kojih je neplaćanje prelazilo i 300 dana. Svima je jasno da insolventnost trgovačkih društava vodi k likvidaciji mnogih pravnih subjekata, kazao je Linić.
"Ne možemo prihvatiti činjenicu da pravosuđe nije organizirano na taj način da pravodobnim reakcijama na ovakve procese donosi odluke kojima bi se zaštitili kvalitetni pravni subjekti", dodao je. Naglasio je da SDP-ov prijedlog govori o tome kako sankcionirati ponašanje onih koji upravljaju državnim novcem. "Klub SDP smatra da je posao Sabora da zakonom pokuša sankcionirati ljude koji ne shvaćaju kolika je odgovornost države i državnih institucija u sustavu platnog prometa", rekao je Linić.
Vlada nije podržala SDP-ov prijedlog zakona, a njezin je stav obrazložio državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić, rekavši kako je prijedlog većim dijelom sadržan u postojećoj zakonskoj regulativi. Istaknuo je kako su prosječni rokovi plaćanja kod javnih poduzeća na razini od 57 dana, te dodao da je kod tvrtki koja su prošle godine premašivala rok od 60 dana (Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste) "to bila izravna posljedica kašnjenja u plaćanju Ine, odnosno njenih dugova prema ta dva poduzeća".
(Hina/pd)