9. studeni 2007.| Ksenija Puškarić
S ulaskom u EU ukinut će se nulta stopa PDV-a
Mijenjat će se i sustav trošarina, duhan i energenti će poskupjeti, pivo pojeftiniti
Porezno je opterećenje u Hrvatskoj visoko i trebalo bi razmišljati o njegovu snižavanju, koje je moguće samo uz obuzdavanje prevelike javne potrošnje. No, u sadašnjim uvjetima nema realne mogućnosti za eventualno smanjenje nekih poreza. Određene promjene s ulaskom u Europsku uniju ipak su neizbježne, a najbolnije će svakako biti ukidanje nulte stope PDV-a. Zaključak je to analize o oporezivanju potrošnje koju je priredila Danijela Kuliš sa Instituta za javne financije.
Popuštanje pritiscima
Hrvatski je PDV uveden 1998. godine sa jedinstvanom stopom, širokom osnovicom te malim brojem standardnih izuzeća. Međutim, kako naglašava autorica, unatoč argumentiranom protivljenju stručnjaka, naš se model sve više udaljavao od svoga prvobitnog oblika. Brojni pritisci interesnih skupina, branjeni socijalnim razlozima, te pritisci određenih gospodarskih sektora, primjerice turizma, uz politička, često predizborna obećanja, pridonijeli su uvođenju nulte stope i one snižene od 10 posto. Nulta stopa PDV širila se od 1999. do 2001. godine i danas se primjenjuje za kruh, mlijeko, knjige, određene lijekove, neka medicinska pomagala, znanstvene časopise i javno prikazivanje filmova. Od prošle se godine primjenjuje i snižena 10-postotna stopa za određene turističke usluge, a snižna je i stopa na novine i časopise sa 22 na 10 posto. Kako poručuje Kuliš, za sve proizvode na koje se primjenjuje nulta stopa prema europskom je zakonu moguća samo primjena snižene stope. Kako bi se to uskladilo moguća su dva scenarija. Prvo bi bilo ukidanje nulte stope i prelazak na sniženu u razdoblju pristupanja, a drugi bi pak dopuštao primjenu nulte stope u određenom prijelaznom razdoblju, što su neke zemlje i dobile do 2012. godine, te kasnije vraćanje na jednostopni sustav. "Nositelji fiskalne politike moraju razmotriti očekivane ekonomske i socijalne učinke kao što su promjena razine prihoda te moguće povećanje cijena i utjecaj na životni standard. Ukidanje se mora ozbiljno razmotriti te nužno pripremiti, a kada će ona biti ukinuta ovisit će o daljnjem tijeku pregovora", smatra Kuliš. Inače, sadašnji sustav PDV u EU određuje primjenu standardne stope koja ne može biti niža od 15 posto. Može postojati do najviše dvije snižene stope koje ne mogu biti niže od 5 posto, koje se primjenjuju na proizvode i usluge predviđene Direktivom EU. No, izuzeća su postojala, te su mahom obuhvaćala primjenu nižih stopa, poput nulte, posebno snižene i parkirne stope, do onih određenim Direktivom, što je dovelo do velikih razlika. Kada je u pitanju smanjenje trošarinskog opterećenja, kojima se u Hrvatskoj oporezuju primjerice duhanski i alkoholni proizvodi, kava i naftni derivati i one će se morati mijenjati. Broj trošarina u Hrvatskoj znatno je manji od onih u većini zemalja EU, objašnjava Kuliš.
Novi automobili
"Iako prihodi u apsolutnom iznosu rastu, udio u ukupnim prihodima državnog proračuna, a i u BDP-u, su u padu što je posljedice sive ekonomije", kaže se u analizi. Ona je najizraženija u prometu duhanskim proizvodima, gdje je očekivani prihod od poreza od duhana izostao zbog sive ekonomije, a najveći je prihod od trošarina na nove automobile. Tako se, poručuje Kuliš, i u sustavu trošarina očekuju promjene, a najzahtjevnije će biti usklađivanje visine stopa. Analiza poručuje da bi se trebale postupno povećavati trošarine na duhanske proizvode i neke naftne derivate, dok bi se trošarinu na energente pokušalo odgoditi do ulaska u EU. Oporezivanje bezalkoholnog pića te piva, čije su trošarine veće nego u EU, moglo bi se smanjiti.