9. veljača 2007.| Snježana Vujisić Sardelić
S Finom na Otok i tako u krug
Preko Zapija do Otoka znanja ili kako država prodaje samoj sebi? Nije riječ o igri asocijacija nego o slijedu misli koji se nametnuo nakon iščitavanja novinskog članka o tome da "Fina kupuje ZAPI" (Zavod za poslovna istraživanja), zagrebačku tvrtku koja je razvila cijeli niz proizvoda u području poslovnih informacija i istraživanja. Prema informacijama višemjesečni pregovori dovedeni su pred sam kraj, a po Siniši Grgiću, predsjedniku uprave ZAPI-ja, jedino otvoreno pitanje je cijena. Revizori su procijenili da tvrtka vrijedi između 25 i 30 milijuna kuna, a čak je i NO Fine načelno odobrio akviziciju. Prema svemu, reklo bi se da je potpis na kupoprodajni ugovor stvarno samo pitanje trenutka. Osim poslovno utemeljenih razloga - Fina će ovom akvizicijom ojačati ponudu u segmentu BI poslovnih informacija, a moći će razvijati novu paletu proizvoda - transakcija će biti pravi kuriozitet jer će državna tvrtka kupiti privatnu. Pritom će Siniša Grgić ostvariti svoju staru ambiciju i na posredan način ipak ući u Finu. Nakon smjene Đure Popijača, naime, on je bio jedan od kandidata za predsjednika Finine uprave. No to nisu svi elementi koji ovu priču čine zanimljivom. Valja podsjetiti da je ZAPI svoj uzlet koncem 90-tih započeo uglavnom na Fininim (nekadašnjim ZAP-ovim) bazama podataka. Za razliku od tromog državnog aparata, privatnik je učinio svoje - miksanjem različitih info-baza razvio je cijelu paletu tržišno prihvatljivih proizvoda koje Fina sad, kupujući ZAPI, na skuplji način vraća u svoje okrilje. Oni nešto dužeg pamćenja nisu zaboravili ni da ZAPI nije samo tvrtka za proizvodnju različitih poslovnih informacija nego i jedan od suosnivača tvrtke Otok znanja, koja je pred nosom jakoj konkurenciji (Štrok, Lukšić, Atlantic) odnijela hotelsko poduzeće Koločep na natječaju HFP-a. Nakon dugih pregovora, ugovor je uz blagoslov Vlade potpisan koncem 2005. Neprofitna ustanova za promicanje znanja očito je, po ocjeni prodavatelja, imala najcjelovitiji program, a kupnju je financirala kreditom Privredne banke Zagreb u iznosu od 4,5 milijuna eura. Kako piše u Sudskom registru, PBZ na ime kredita ima založno pravo na poslovni udjel jedinog člana društva - Siniše Grgića - radi osiguranja kredita PBZ-a prema Otoku znanja. Tako će sad, nakon što potpiše ugovor o prodaji ZAPI-ja Fini, Grgić ovoj instituciji u državnom vlasništvu očito prepustiti i udjel u Otoku znanja. Pretpostavka je da će dobivenim novcem isplatiti PBZ, a Koločep bi se nakon samo godinu dana ponovno mogao vratiti u državne skute. Je li iscrtavanje ovoga kruga bilo smišljeno ili se zaista dogodilo posve slučajno?