Rohatinski: Treba konačno početi s konsolidacijom javnih financija

Autor: Ana Blašković , 21. listopad 2011. u 12:00

Hrvatska ekonomija u stanju je stagnacije bez impulsa za rast, no uz rastuće vanjske rizike te snažne socijalne i političke otpore prema reformama. Budući da zbog ekonomske situacije u inozemstvu neće biti eksterne lokomotive rasta bitno je da se konačno počne s konsolidacijom javnih financija i nova Vlada bi na to trebala imati odgovor odmah. Poručio je to guverner Željko Rohatinski samo mjesec i pol prije izbora s otvaranja međunarodne konferencije Zagrebačke burze u Rovinju.



PXL

Prema su neke ekonomske neravnoteže smanjene, poput deficita platne bilance, radi se tek o prilagođavanju ekonomije koje nije zahvatilo javni sektor pa i dalje imamo daljnji rast fiskalnog deficita i javnog duga. “To prepoznaju financijska tržišta kao osnovni problem naše ekonomije i tumače kako nespremnost na reforme. Imamo niz oficijelnih i manje oficijelnih upozorenja da nam predstoji smanjenje kreditnog rejtinga ako to ne promijenimo”, istaknuo je guverner Rohatinski.

Dok se na konferenciji ZSE prošle godine svijetom još širio umjereni optimizam, danas je glavni makroekonomski problem rast javnog duga i pogoršanje javnih financija. “Zato je manevarski prostor za monetarnu politiku vrlo ograničen i ne isključuje se pojava nove svjetske recesije”, rekao je guverner. U 2012. tako su male šanse da se ona znatnije razlikuje od ove u kojoj će rast BDP-a biti oko 0,7 posto, prognozira guverner, no ističe da je bitnije da se konačno formiraju pretpostavke za dugoročno održiv razvoj. Zbog dosadašnje interntnosti taj proces ozbiljno kasni, a daljnje odugovlačenje moglo bi imati dalekosežne posljedice.

Komentari (5)
Pogledajte sve

i urediti regulirati učesnike financijskih igara na korist društvenog i ljudskog tkiva a sukladno tom i toliko puta od Nostraduru ponovljeno
financijskisustav/razdvajanje-stvaranja-i-posudivanja-novca

Ne bi bilo problema sa deficitom i proračunom da smo izgradili i obnovili industriju i da smo pokrenui izvoz a zahvaljujući upravo njemu sve smo usrali i rasprodali strancima da nam izsišu zadnju kunu.
Neka nam sad još i dijeli savjete kao i nadan vidošević na tv-u.

Roha se malo šali. Netko mu je šapnuo da savjetuje krivo. Pa i Grci štede sve u 16 pa ćorak.
sites.google.com/site/financijskisustav/razdvajanje-stvaranja-i-posudivanja-novca

I najbitniji dio…

While the large private banks were betting on the casinos of the financial markets, lending to businesses and the “real” economy was left to the public Sparkassen, which were more efficient in serving average citizens and local business because they were not stock companies that had to satisfy shareholders’ hunger for ever-larger dividends. Today the market share of private banks in Germany is only 28.4%, and Deutsche Bank AG dominates the segment. But with its 7% market share, it is still well behind the public banks owned by municipalities and communities.

Neimeyer says the private banks wanted to break up the market dominance of the public banks to get a bigger piece of the pie themselves, and they used the European Commission to do it. The Commission had been lobbied since the early 1990s by German private banks and by Deutsche Bank AG in particular to attack the German government over the country’s “inflexible” public banking sector.

The IMF, too, had long demanded that any competing public monopolies in the German banking market be broken up, citing their “inefficiencies.” When the German public Sparkassen and Landesbanken were reluctant to turn to investment banking with its skyrocketing profits, they were branded as bureaucratic and “unsexy.” When they were pressured to increase their returns for their government owners, the German Landesbanken did get sucked to some extent into derivatives and CDOs (fraudulently rated triple A). But while they “lost billions in the Goldman Sachs, Deutsche Bank and Lehman Brothers Ponzi scheme,” Niemeyer says the extent to which they became involved in highly speculative transactions was “laughable in comparison with the damage done by private banks, for whom taxpayers are now providing guarantees.”

It was the public banks and Sparkassen that supplied the real economy with liquidity, and that stepped in for the private banks when they withdrew to bet in the financial casino; but it was on the failings of the Landesbanken and Sparkassen that the media focused their attention. The real motive, says Niemeyer, was that the large private banks wanted the public banks’ market share themselves:

In order to win back this important market share, it has become a prerogative to destroy public banking in Germany completely. This unpopular move could never come from the German government itself, so that’s why the [European] Commission is being employed for this dirty job.

U svakom slučaju u Hrvatskoj vidimo PRAVI PRIMJER NEOLIBERALNOG KAPITALIZMA..u svoj svojoj punini i raskoši…a vidimo da se i u Njemačkoj pokušava proturiti…ali se Njemci ne daju…

Zanimljivo da je jedan od većih prosvjeda bio baš u Njemačkoj…
a njima ide oslično ..zar ne???

Ali stvarno,koja je to industrija pokrenuta od strane PBZ-a,ZABA-e i sličnih banaka
Velike industrije u Njemačkoj su pokrenute Marshallovim planom a vidimo da malo i srednj poduzetništvo prosperira zbog regionalnih i municipalnh banaka…

I još nam ZABA i PBZ preko naših mirovina spašavju loše investicije
Slične krvoopije kao i Deustche Bank i COmertzBank..niš koristi puno štete…a još im država jamči za uloge i namješta im financiranje deficita…i to su onda rivaten banke..

New Report

Close